uvoz.bauvoz.baBiH
Carina i porezi~8 min čitanjaAžurirano: 20. august 2026.

EUR1 certifikat: ključ za 0% carine pri uvozu auta

EUR.1 je dokaz preferencijalnog porijekla robe — koristi se da bi se ostvarila povlaštena carinska stopa kad su ispunjeni uslovi odgovarajućeg sporazuma. Za vozilo koje ispunjava pravila o porijeklu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i EU, uz valjan dokaz o porijeklu, carina je 0% umjesto standardnih 15%.

Ukratko

  • EUR.1 znači 0% carine umjesto 15% — na vozilu od 10.000 EUR to je ~1.500 EUR uštede.
  • Ne izdaje ga prodavač — izdaju ga carinski organi zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika.
  • Differenzbesteuerung sama po sebi ne isključuje EUR.1 — to su dva odvojena pitanja.
  • Važi deset mjeseci od dana izdavanja (revidirana PEM pravila, od 01.01.2025).

Koliko EUR.1 vrijedi u novcu?

Razlika između uvoza s dokazom o porijeklu i bez njega direktno je proporcionalna cijeni vozila:

  • Vozilo od 8.000 EUR: uštedite ~1.200 EUR carine
  • Vozilo od 12.000 EUR: uštedite ~1.800 EUR carine
  • Vozilo od 18.000 EUR: uštedite ~2.700 EUR carine

Carina se obračunava na carinsku vrijednost — vrijednost koju carinski organ prihvati ili utvrdi, a u koju ulaze i propisana usklađivanja poput troškova prijevoza i osiguranja do ulaska u carinsko područje BiH. Zato je stvarna ušteda po pravilu nešto viša od samih 15% na cijenu s fakture.

EUR.1 utječe samo na carinu — PDV od 17% plaća se bez obzira na dokaz o porijeklu. Ova se dva troška ne miješaju.

Koja vozila mogu dobiti EUR.1?

EUR.1 se može izdati za vozilo koje ispunjava pravila o preferencijalnom porijeklu iz odgovarajućeg sporazuma i za koje izvoznik to porijeklo može dokazati dokumentacijom. Carinsko porijeklo nije isto što i „gdje je auto sastavljen“ — utvrđuje se prema pravilima sporazuma, pa proizvodnja u EU ne znači automatski i pravo na EUR.1.

Marka nije dokaz porijekla. Isti model se često proizvodi u više država, a pravo na preferencijalni tretman zavisi od pravila o porijeklu i dokumentacije za konkretno vozilo — ne od logotipa na haubi. Zato nijedna lista marki ne može zamijeniti provjeru kod izvoznika.

Gruba orijentacija po zemlji iz koje uvozite:

  • Zemlje EU — kod vozila proizvedenih u EU porijeklo se najčešće može dokazati, pa je EUR.1 realno ostvariv. I dalje ovisi o tome može li izvoznik pribaviti dokaz za to vozilo.
  • Švicarska, Norveška, Island (EFTA) — nisu EU, ali BiH s njima ima sporazum o slobodnoj trgovini uz PEM pravila o porijeklu, pa je 0% carine moguće uz valjan EUR.1. Detalji i zamke u vodiču o uvozu iz Švicarske.
  • SAD i Kanada — BiH s njima nema sporazum koji bi dao preferencijalni tretman, pa za vozilo porijeklom iz SAD-a ili Kanade nema osnova za EUR.1 i primjenjuje se redovna stopa od 15%. Pažnja: bitno je porijeklo vozila, a ne zemlja iz koje ga dopremate — auto EU porijekla otkupljen u SAD-u i dalje može imati dokaz o porijeklu, ako ga izvoznik uspije pribaviti.
  • Velika Britanija (post-Brexit) — UK više nije u EU niti u PEM krugu s BiH, pa vozilo britanskog porijekla ne ostvaruje 0% po SAA.

Ko izdaje EUR.1 i kako do njega?

Ovo je mjesto gdje se najčešće griješi. EUR.1 ne izdaje prodavač ni diler. UINO to navodi izričito: uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaju carinski organi zemlje izvoznice, na pisani zahtjev izvoznika ili — na izvoznikovu odgovornost — njegovog ovlaštenog predstavnika.

Prodavač/izvoznik je, dakle, onaj ko proceduru pokreće i obezbjeđuje: podnosi zahtjev i prilaže dokumentaciju kojom dokazuje porijeklo. Zato od prodavača ne tražite „da vam izda EUR.1“, nego da organizuje njegovo izdavanje prije ili pri izvozu.

  • Dogovorite EUR.1 prije plaćanja i unesite ga u kupoprodajni ugovor — naknadno je teže isposlovati
  • Izvoznik mora biti spreman carinskim vlastima u svako doba dati na uvid dokumente kojima dokazuje porijeklo vozila
  • Za velike dilere je to rutina — privatni prodavači često nisu upoznati s procedurom, pa objasnite da zahtjev podnose svojoj carini
  • Za carinjenje treba imati važeći dokaz o porijeklu u obliku koji carinski organ prihvata — obična kopija ili scan sami po sebi nisu zamjena za originalni dokaz
Niste dobili EUR.1 pri izvozu? U određenim okolnostima EUR.1 može biti izdat naknadno, do dvije godine od dana izvoza, uz oznaku „ISSUED RETROSPECTIVELY“ na obrascu. Zahtjev i dalje podnosi izvoznik, uz obrazloženje zašto dokaz nije izdat na vrijeme.

To ne znači da je svaki naknadni zahtjev automatski prihvatljiv — izvoznik i dalje mora moći dokazati preferencijalno porijeklo, a carinski organ zahtjev provjerava. Naknadno izdavanje je izlaz iz previda, ne rezervni plan.

Kada je EUR.1 teško dobiti?

U svim slučajevima ispod problem nije pravna zabrana, nego prekinut papirni trag — izvoznik ne može dokazati porijeklo, pa carina zemlje izvoza nema na osnovu čega izdati dokaz.

  • Differenzbesteuerung / maržno oporezivanje (§25a UStG) — maržno oporezivanje samo po sebi ne znači da vozilo nema preferencijalno porijeklo niti automatski isključuje EUR.1. To su dva odvojena pitanja: prvo je način obračuna njemačkog PDV-a, drugo je porijeklo robe. Ključno je jedino može li izvoznik dokazati porijeklo prema pravilima sporazuma — a kod vozila koja su prošla kroz više privatnih vlasnika to je često teško.
  • Aukcijska vozila i posrednici — vozila kupljena putem aukcija (Copart, ADESA, BCA) često dolaze bez EUR.1 jer porijeklo nije dokumentirano kroz lanac
  • Oštećena / totalno otpisana vozila — uvoz "half-cut" i oštećenih vozila dolazi s dodatnim komplikacijama u dokumentaciji
Ne miješajte povrat PDV-a i EUR.1: kod vozila pod maržnim oporezivanjem nema posebno iskazanog PDV-a koji bi se vratio, ali to ne govori ništa o pravu na EUR.1. Pitajte prodavača direktno — ponekad je moguće kombinirati maržni režim i EUR.1, a ponekad nije. Kako povrat stranog PDV-a funkcioniše, objašnjeno je u vodiču o povratu PDV-a pri uvozu iz EU.

Provjera ne prestaje na carini

Ovo je dio koji većina vodiča preskače, a u praksi je najskuplji. To što je špediter predao dokaz o porijeklu i što je carina obračunata po 0% ne znači da je stvar zaključena. Carinski organi mogu i nakon uvoza provjeriti da li roba stvarno ima porijeklo koje je prijavljeno.

Provjera se radi kroz saradnju dvije carine, a ključno je ovo: konačnu ocjenu porijekla daje carina zemlje izvoznice, ne carina zemlje uvoza koja je vozilo ocarinila. Ako porijeklo ne bude potvrđeno, preferencijalna stopa se uskraćuje i carina se doplaćuje naknadno — a obaveza pada na uvoznika, i kad je to fizičko lice koje je uvezlo jedan auto za sebe.

Zašto je ovo kod polovnih vozila stvaran rizik. Da bi porijeklo bilo potvrđeno, mora postojati papirni trag do proizvodnje. Kod vozila koje je prošlo kroz više vlasnika taj trag je po pravilu prekinut, pa se dešava da provjera ne uspije čak i kad je vozilo zaista proizvedeno u EU. Zato 0% carine ne treba tretirati kao zaključenu stavku onog trenutka kad špediter preda papire.

Šta iz ovoga slijedi za kupca. Ne znači da EUR.1 ne treba tražiti — kad ga dobijete, ušteda je stvarna. Znači dvije praktične stvari: sačuvajte svu dokumentaciju o porijeklu koju ste dobili od prodavača, i ako vam budžet ne trpi 15% razlike, računajte sa 15% pa neka 0% bude ugodno iznenađenje.

Šta provjeriti na EUR.1 obrascu?

  • Podaci o vozilu — opis robe mora odgovarati konkretnom vozilu i ostaloj dokumentaciji; posebno provjerite da se VIN/broj šasije tačno poklapa s onim na vozilu i u saobraćajnoj
  • Podaci o uvozniku — vaše ime ili firma kao primalac, usklađeno s fakturom i ugovorom
  • Ovjera izvozne carine — obrazac mora nositi potvrdu carinskog organa zemlje izvoznice; bez nje to nije valjan dokaz

Koliko dugo EUR.1 važi?

Dokaz o porijeklu važi deset mjeseci od dana izdavanja u zemlji izvoznici i u tom roku treba biti podnesen carinskim organima zemlje uvoznice. Rok teče od izdavanja dokaza, ne od datuma izvoza ili kupovine.

Rok je produžen — stariji tekstovi navode 4 mjeseca. Revidirana PEM pravila iz 2023. produžila su važenje dokaza o porijeklu s četiri na deset mjeseci. Za BiH se primjenjuju od 01.01.2025 u odnosu na EU i EFTA države, a od 01.01.2026 nema više paralelne primjene starih pravila. Ako negdje pročitate „4 mjeseca“, riječ je o ranijem režimu.

Ni protek roka ne znači automatski gubitak prava: propisi predviđaju da zakašnjeli dokaz može biti prihvaćen pod određenim uslovima. Na to se, međutim, ne treba oslanjati — ako rok istječe, javite se nadležnoj carinskoj ispostavi prije nego istekne.

Uvoz bez EUR.1 — šta dalje?

Ako ne možete osigurati dokaz o porijeklu, plaćate standardnih 15% carine na carinsku vrijednost vozila.

EUR.1 obrazac nije jedini dokaz. Umjesto njega može se koristiti izjava o porijeklu na fakturi:

  • Obični izvoznik, pošiljka do 6.000 EUR — može dati izjavu o porijeklu na fakturi ili drugom komercijalnom dokumentu
  • Obični izvoznik, pošiljka preko 6.000 EUR — u pravilu je potreban EUR.1
  • Ovlašteni izvoznik — izjava o porijeklu bez obzira na vrijednost pošiljke

Iznos ispod 6.000 EUR sam po sebi nije dovoljan: vozilo i dalje mora imati preferencijalno porijeklo i moraju biti ispunjeni ostali uslovi sporazuma. Kod rabljenih vozila je ovaj put u praksi rijedak.

Upotrijebite kalkulator ispod da vidite razliku u troškovima s EUR.1 i bez njega.

Pravni izvori

Tvrdnje u ovom vodiču oslanjaju se na sljedeće propise. Datum označava kad je izvor posljednji put provjeren.

  • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropskih zajednica (SAA)

    provjereno 2026-05-01

  • Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island, Lihtenštajn)

    čl. 8. · provjereno 2026-07-25

    Otvoreno pitanje: Pravna mogućnost postoji, ali za polovno vozilo je papirni trag o porijeklu često prekinut — zato kalkulator za Švicarsku konzervativno drži EUR.1 isključenim po defaultu.

  • UINO — Porijeklo robe (zvanična informacija Uprave za indirektno oporezivanje BiH)

    provjereno 2026-08-18

  • Revidirana PEM konvencija („pravila iz 2023“) — Appendix I, u verziji izmijenjenoj Odlukom Zajedničkog odbora br. 1/2023

    Odluka br. 1/2023 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu, donesena 07.12.2023, objavljena u EU OJ L 2024/390 od 19.02.2024; dopunjena Odlukom br. 2/2024, EU OJ L 2025/17 od 09.01.2025. Stupanje na snagu: 01.01.2025. · provjereno 2026-08-18

    Otvoreno pitanje: Broj člana Appendixa I koji propisuje rok od 10 mjeseci nije doslovno citiran, jer je eur-lex.europa.eu nedostupan iz našeg okruženja (vraća HTTP 202 bot-provjeru umjesto teksta). Rok je utvrđen iz zvaničnih smjernica Evropske komisije i njene obavijesti o primjeni konvencije, što su dokumenti nadležnog organa, ali nisu sam tekst propisa. Napomena za buduću provjeru: dio izvora i danas prikazuje stari rok od 4 mjeseca — među njima i stranica Access2Markets o (staroj) PEM konvenciji — pa sam pogodak u pretraživaču nije dokaz. Prije oslanjanja na krajnji rok u konkretnom predmetu provjeriti kod nadležne carinske ispostave UINO-a.

  • Uputstvo o utvrđivanju carinske vrijednosti (UINO)

    Sl. glasnik BiH 74/07 · provjereno 2026-08-06

  • Evropska komisija — provjera dokaza o porijeklu (Access2Markets, pravila o porijeklu PEM)

    provjereno 2026-08-20

    Otvoreno pitanje: Nije provjereno iz teksta propisa: rok u kojem carina zemlje izvoznice mora odgovoriti na zahtjev za provjeru, rok čuvanja dokumentacije kod izvoznika, ni konkretna odredba o naknadnom knjiženju carinskog duga prema uvozniku u BiH. Sajt zato ne navodi nijedan broj uz ovu tvrdnju, samo da naknadna provjera postoji i da preferencijal može biti uskraćen.

Svi propisi na kojima sajt počiva →

Sljedeći korak

Uporedite obračun sa i bez dokaza o porijeklu

Uključite prekidač u kalkulatoru i vidite koliko dokaz stvarno vrijedi za vaše vozilo.