EUR1 certifikat: ključ za 0% carine pri uvozu auta
EUR.1 je dokaz preferencijalnog porijekla robe — koristi se da bi se ostvarila povlaštena carinska stopa kad su ispunjeni uslovi odgovarajućeg sporazuma. Za vozilo koje ispunjava pravila o porijeklu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i EU, uz valjan dokaz o porijeklu, carina je 0% umjesto standardnih 15%.
Ukratko
- EUR.1 znači 0% carine umjesto 15% — na vozilu od 10.000 EUR to je ~1.500 EUR uštede.
- Ne izdaje ga prodavač — izdaju ga carinski organi zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika.
- Differenzbesteuerung sama po sebi ne isključuje EUR.1 — to su dva odvojena pitanja.
- Važi deset mjeseci od dana izdavanja (revidirana PEM pravila, od 01.01.2025).
Koliko EUR.1 vrijedi u novcu?
Razlika između uvoza s dokazom o porijeklu i bez njega direktno je proporcionalna cijeni vozila:
- Vozilo od 8.000 EUR: uštedite ~1.200 EUR carine
- Vozilo od 12.000 EUR: uštedite ~1.800 EUR carine
- Vozilo od 18.000 EUR: uštedite ~2.700 EUR carine
Carina se obračunava na carinsku vrijednost — vrijednost koju carinski organ prihvati ili utvrdi, a u koju ulaze i propisana usklađivanja poput troškova prijevoza i osiguranja do ulaska u carinsko područje BiH. Zato je stvarna ušteda po pravilu nešto viša od samih 15% na cijenu s fakture.
Koja vozila mogu dobiti EUR.1?
EUR.1 se može izdati za vozilo koje ispunjava pravila o preferencijalnom porijeklu iz odgovarajućeg sporazuma i za koje izvoznik to porijeklo može dokazati dokumentacijom. Carinsko porijeklo nije isto što i „gdje je auto sastavljen“ — utvrđuje se prema pravilima sporazuma, pa proizvodnja u EU ne znači automatski i pravo na EUR.1.
Gruba orijentacija po zemlji iz koje uvozite:
- Zemlje EU — kod vozila proizvedenih u EU porijeklo se najčešće može dokazati, pa je EUR.1 realno ostvariv. I dalje ovisi o tome može li izvoznik pribaviti dokaz za to vozilo.
- Švicarska, Norveška, Island (EFTA) — nisu EU, ali BiH s njima ima sporazum o slobodnoj trgovini uz PEM pravila o porijeklu, pa je 0% carine moguće uz valjan EUR.1. Detalji i zamke u vodiču o uvozu iz Švicarske.
- SAD i Kanada — BiH s njima nema sporazum koji bi dao preferencijalni tretman, pa za vozilo porijeklom iz SAD-a ili Kanade nema osnova za EUR.1 i primjenjuje se redovna stopa od 15%. Pažnja: bitno je porijeklo vozila, a ne zemlja iz koje ga dopremate — auto EU porijekla otkupljen u SAD-u i dalje može imati dokaz o porijeklu, ako ga izvoznik uspije pribaviti.
- Velika Britanija (post-Brexit) — UK više nije u EU niti u PEM krugu s BiH, pa vozilo britanskog porijekla ne ostvaruje 0% po SAA.
Ko izdaje EUR.1 i kako do njega?
Ovo je mjesto gdje se najčešće griješi. EUR.1 ne izdaje prodavač ni diler. UINO to navodi izričito: uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaju carinski organi zemlje izvoznice, na pisani zahtjev izvoznika ili — na izvoznikovu odgovornost — njegovog ovlaštenog predstavnika.
Prodavač/izvoznik je, dakle, onaj ko proceduru pokreće i obezbjeđuje: podnosi zahtjev i prilaže dokumentaciju kojom dokazuje porijeklo. Zato od prodavača ne tražite „da vam izda EUR.1“, nego da organizuje njegovo izdavanje prije ili pri izvozu.
- Dogovorite EUR.1 prije plaćanja i unesite ga u kupoprodajni ugovor — naknadno je teže isposlovati
- Izvoznik mora biti spreman carinskim vlastima u svako doba dati na uvid dokumente kojima dokazuje porijeklo vozila
- Za velike dilere je to rutina — privatni prodavači često nisu upoznati s procedurom, pa objasnite da zahtjev podnose svojoj carini
- Za carinjenje treba imati važeći dokaz o porijeklu u obliku koji carinski organ prihvata — obična kopija ili scan sami po sebi nisu zamjena za originalni dokaz
To ne znači da je svaki naknadni zahtjev automatski prihvatljiv — izvoznik i dalje mora moći dokazati preferencijalno porijeklo, a carinski organ zahtjev provjerava. Naknadno izdavanje je izlaz iz previda, ne rezervni plan.
Kada je EUR.1 teško dobiti?
U svim slučajevima ispod problem nije pravna zabrana, nego prekinut papirni trag — izvoznik ne može dokazati porijeklo, pa carina zemlje izvoza nema na osnovu čega izdati dokaz.
- Differenzbesteuerung / maržno oporezivanje (§25a UStG) — maržno oporezivanje samo po sebi ne znači da vozilo nema preferencijalno porijeklo niti automatski isključuje EUR.1. To su dva odvojena pitanja: prvo je način obračuna njemačkog PDV-a, drugo je porijeklo robe. Ključno je jedino može li izvoznik dokazati porijeklo prema pravilima sporazuma — a kod vozila koja su prošla kroz više privatnih vlasnika to je često teško.
- Aukcijska vozila i posrednici — vozila kupljena putem aukcija (Copart, ADESA, BCA) često dolaze bez EUR.1 jer porijeklo nije dokumentirano kroz lanac
- Oštećena / totalno otpisana vozila — uvoz "half-cut" i oštećenih vozila dolazi s dodatnim komplikacijama u dokumentaciji
Provjera ne prestaje na carini
Ovo je dio koji većina vodiča preskače, a u praksi je najskuplji. To što je špediter predao dokaz o porijeklu i što je carina obračunata po 0% ne znači da je stvar zaključena. Carinski organi mogu i nakon uvoza provjeriti da li roba stvarno ima porijeklo koje je prijavljeno.
Provjera se radi kroz saradnju dvije carine, a ključno je ovo: konačnu ocjenu porijekla daje carina zemlje izvoznice, ne carina zemlje uvoza koja je vozilo ocarinila. Ako porijeklo ne bude potvrđeno, preferencijalna stopa se uskraćuje i carina se doplaćuje naknadno — a obaveza pada na uvoznika, i kad je to fizičko lice koje je uvezlo jedan auto za sebe.
Šta iz ovoga slijedi za kupca. Ne znači da EUR.1 ne treba tražiti — kad ga dobijete, ušteda je stvarna. Znači dvije praktične stvari: sačuvajte svu dokumentaciju o porijeklu koju ste dobili od prodavača, i ako vam budžet ne trpi 15% razlike, računajte sa 15% pa neka 0% bude ugodno iznenađenje.
Šta provjeriti na EUR.1 obrascu?
- Podaci o vozilu — opis robe mora odgovarati konkretnom vozilu i ostaloj dokumentaciji; posebno provjerite da se VIN/broj šasije tačno poklapa s onim na vozilu i u saobraćajnoj
- Podaci o uvozniku — vaše ime ili firma kao primalac, usklađeno s fakturom i ugovorom
- Ovjera izvozne carine — obrazac mora nositi potvrdu carinskog organa zemlje izvoznice; bez nje to nije valjan dokaz
Koliko dugo EUR.1 važi?
Dokaz o porijeklu važi deset mjeseci od dana izdavanja u zemlji izvoznici i u tom roku treba biti podnesen carinskim organima zemlje uvoznice. Rok teče od izdavanja dokaza, ne od datuma izvoza ili kupovine.
Ni protek roka ne znači automatski gubitak prava: propisi predviđaju da zakašnjeli dokaz može biti prihvaćen pod određenim uslovima. Na to se, međutim, ne treba oslanjati — ako rok istječe, javite se nadležnoj carinskoj ispostavi prije nego istekne.
Uvoz bez EUR.1 — šta dalje?
Ako ne možete osigurati dokaz o porijeklu, plaćate standardnih 15% carine na carinsku vrijednost vozila.
EUR.1 obrazac nije jedini dokaz. Umjesto njega može se koristiti izjava o porijeklu na fakturi:
- Obični izvoznik, pošiljka do 6.000 EUR — može dati izjavu o porijeklu na fakturi ili drugom komercijalnom dokumentu
- Obični izvoznik, pošiljka preko 6.000 EUR — u pravilu je potreban EUR.1
- Ovlašteni izvoznik — izjava o porijeklu bez obzira na vrijednost pošiljke
Iznos ispod 6.000 EUR sam po sebi nije dovoljan: vozilo i dalje mora imati preferencijalno porijeklo i moraju biti ispunjeni ostali uslovi sporazuma. Kod rabljenih vozila je ovaj put u praksi rijedak.
Upotrijebite kalkulator ispod da vidite razliku u troškovima s EUR.1 i bez njega.
Pravni izvori
Tvrdnje u ovom vodiču oslanjaju se na sljedeće propise. Datum označava kad je izvor posljednji put provjeren.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropskih zajednica (SAA)
provjereno 2026-05-01
Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island, Lihtenštajn)
čl. 8. · provjereno 2026-07-25
Otvoreno pitanje: Pravna mogućnost postoji, ali za polovno vozilo je papirni trag o porijeklu često prekinut — zato kalkulator za Švicarsku konzervativno drži EUR.1 isključenim po defaultu.
UINO — Porijeklo robe (zvanična informacija Uprave za indirektno oporezivanje BiH)
provjereno 2026-08-18
Odluka br. 1/2023 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu, donesena 07.12.2023, objavljena u EU OJ L 2024/390 od 19.02.2024; dopunjena Odlukom br. 2/2024, EU OJ L 2025/17 od 09.01.2025. Stupanje na snagu: 01.01.2025. · provjereno 2026-08-18
Otvoreno pitanje: Broj člana Appendixa I koji propisuje rok od 10 mjeseci nije doslovno citiran, jer je eur-lex.europa.eu nedostupan iz našeg okruženja (vraća HTTP 202 bot-provjeru umjesto teksta). Rok je utvrđen iz zvaničnih smjernica Evropske komisije i njene obavijesti o primjeni konvencije, što su dokumenti nadležnog organa, ali nisu sam tekst propisa. Napomena za buduću provjeru: dio izvora i danas prikazuje stari rok od 4 mjeseca — među njima i stranica Access2Markets o (staroj) PEM konvenciji — pa sam pogodak u pretraživaču nije dokaz. Prije oslanjanja na krajnji rok u konkretnom predmetu provjeriti kod nadležne carinske ispostave UINO-a.
Uputstvo o utvrđivanju carinske vrijednosti (UINO)
Sl. glasnik BiH 74/07 · provjereno 2026-08-06
Evropska komisija — provjera dokaza o porijeklu (Access2Markets, pravila o porijeklu PEM)
provjereno 2026-08-20
Otvoreno pitanje: Nije provjereno iz teksta propisa: rok u kojem carina zemlje izvoznice mora odgovoriti na zahtjev za provjeru, rok čuvanja dokumentacije kod izvoznika, ni konkretna odredba o naknadnom knjiženju carinskog duga prema uvozniku u BiH. Sajt zato ne navodi nijedan broj uz ovu tvrdnju, samo da naknadna provjera postoji i da preferencijal može biti uskraćen.
Sljedeći korak
Uporedite obračun sa i bez dokaza o porijeklu
Uključite prekidač u kalkulatoru i vidite koliko dokaz stvarno vrijedi za vaše vozilo.