Preskoči na sadržaj
Carina i porezi~12 min čitanjaAžurirano: 29. oktobar 2026.

Carinjenje vozila u BiH — JCI, homologacija i troškovi

Vozilo je kupljeno i stiglo do granice — odatle do tablica vodi carinski postupak koji ima svoj redoslijed. Ovaj vodič ga prolazi korak po korak: provoz nakon ulaska, homologacija, carinska deklaracija (JCI), obračun carine i PDV-a, i tek onda registracija. Uz svaku brojku stoji i odakle dolazi — jer nisu svi troškovi carinjenja propisani zakonom.

  • 15%

    carina bez dokaza o porijeklu (0% uz njega)

  • 17%

    PDV — plaća se u oba slučaja

  • do 6 dana

    rok provoza koji UINO navodi za vozila; mjerodavan je onaj na deklaraciji

Ukratko

  • Redoslijed je fiksan: provoz → homologacija → carinska deklaracija → plaćanje → registracija.
  • Rok za javljanje odredišnoj carinskoj ispostavi piše na vašoj provoznoj deklaraciji; UINO za vozila navodi rok do 6 dana.
  • Carina je 15%, a 0% samo uz valjan dokaz o preferencijalnom porijeklu. PDV je 17% i ostaje u oba slučaja.
  • Carinska vrijednost nije automatski iznos s fakture, ali ni katalog — zakon propisuje metode i zabranjuje proizvoljne vrijednosti.
  • Carina i PDV su propisani. Špediter, terminal i prevoz su tržišne cijene i variraju.

Carinjenje auta u BiH — ukratko

Postupak ima osam koraka i njihov redoslijed nije stvar dogovora. Najčešći zastoj nastaje kad se pokuša preskočiti treći korak — homologacija se radi prije nego se carinski postupak završi, ne poslije.

  1. Korak 1

    Ulazak u BiH

    Vozilo se prijavljuje na graničnom prelazu. Ono je i dalje strana roba i ne može se registrovati dok se carinski postupak ne završi.

  2. Korak 2

    Provozni postupak

    Granica stavlja vozilo u provoz i upućuje ga nadležnoj carinskoj ispostavi u unutrašnjosti. Uz to ide rok u kojem se vozilo mora predočiti toj ispostavi.

  3. Korak 3

    Homologacija

    Ovlašteni tehnički servis pregleda vozilo i izdaje uvjerenje o homologaciji. Bez njega se carinski postupak ne završava.

  4. Korak 4

    Dolazak na odredišnu carinsku ispostavu

    Vozilo se predočava carinskoj ispostavi, obično na carinskom terminalu, zajedno s kompletnom dokumentacijom.

  5. Korak 5

    Podnošenje carinske deklaracije (JCI)

    Deklaracija se popunjava elektronski i šalje na carinski server; za vozila se štampa na zelenom obrascu JCI. Carina provjerava vrijednost, porijeklo i svrstavanje.

  6. Korak 6

    Obračun i plaćanje carine i PDV-a

    Carina 15% ili 0% uz dokaz o porijeklu, PDV 17% na osnovicu po Zakonu o PDV-u. Dažbine se plaćaju prije puštanja vozila.

  7. Korak 7

    Završen carinski postupak

    Vozilo je pušteno u slobodan promet, a vi dobijate svoj primjerak prihvaćene deklaracije kao dokaz da je ocarinjeno.

  8. Korak 8

    Registracija

    Tehnički pregled, eko-taksa po CO₂ emisiji, obavezno osiguranje i registraciona naknada kod nadležnog organa.

Šta je JCI?

JCI (Jedinstvena carinska isprava) je propisani obrazac carinske deklaracije — dokumenta kojim se roba prijavljuje za određeni carinski postupak. Za uvoz auta traženi postupak je puštanje robe u slobodan promet (šifra postupka 40), čime vozilo iz statusa strane robe prelazi u status robe koja slobodno može u promet i registraciju u BiH.

„JCI“ se u svakodnevnom govoru koristi kao ime za sam postupak carinjenja, ali tehnički je to obrazac. Sadržaj deklaracije se popunjava kroz carinski informatički podsistem i elektronski šalje na carinski server radi prihvatanja i evidentiranja — tu deklaracija dobija svoj MRN broj, jedinstvenu oznaku po kojoj se predmet dalje vodi.

Pravna napomena

Kod vozila papir ipak postoji. UINO-ovo uputstvo o popunjavanju carinske deklaracije izričito traži da se za uvozne postupke čiji su predmet motorna vozila koja podliježu obaveznoj godišnjoj registraciji deklaracija odštampa na zelenom obrascu JCI — mogućnost štampanja na običnom bijelom papiru, koja postoji za drugu robu, za vozila ne važi. Nakon puštanja vozila carinski ured deklarantu vraća primjerak 8 iz JCI seta. To je papir koji uvoznik u praksi zove „ocarinjenje“ i nosi ga dalje na registraciju.

Šta se dešava nakon ulaska u BiH?

Vozilo ne prelazi granicu i „čeka“ — ono se stavlja u provozni postupak. Provoz znači da roba pod carinskim nadzorom putuje od jednog carinskog ureda do drugog, u ovom slučaju od granice do carinske ispostave u unutrašnjosti gdje će se postupak završiti. BiH provozne deklaracije obrađuje elektronski, kroz NCTS sistem (Uputstvo za provođenje nacionalnog postupka provoza uz upotrebu NCTS sistema, Sl. glasnik BiH 38/21).

Koja ispostava je „nadležna“ ne birate po prelazu na kojem ste ušli. Za putnička i teretna vozila to određuje naredba Uprave za indirektno oporezivanje (broj 01-02-2-764/11): fizičko lice vozilo carini u ispostavi nadležnoj prema prebivalištu, a firma prema sjedištu; ako u tom mjestu nema ispostave, u najbližoj. Carinski referat na graničnom prelazu nije ispostava, pa se vozilo tamo ne carini, a ni na graničnoj ispostavi to nije moguće „odmah“: homologacija ide prije konačnog carinjenja.

Zakon o carinskoj politici obavezu korisnika provoza formuliše ovako: predočiti robu odredišnom carinskom uredu u nepromijenjenom stanju, „u propisanom roku“ (čl. 110.). Broj dana zakon tu ne navodi — rok stoji na provoznoj deklaraciji za konkretno vozilo. UINO u zvaničnoj informaciji o uvozu motornih vozila navodi da se izdaje provozna carinska prijava s rokom do 6 dana, u kojem se vozilo mora javiti ovlaštenom tehničkom servisu radi homologacije.

Upozorenje

Rok koji vrijedi za vaše vozilo provjerite na konkretnoj provoznoj deklaraciji. Šest dana je ono što UINO navodi kao uobičajeno kod uvoza vozila, ali to nije univerzalna zakonska brojka — mjerodavan je rok upisan u vašu deklaraciju. Planirajte termin homologacije prije nego vozilo uopće krene, jer se rok troši na čekanje termina, ne na papirologiju.

Zašto je homologacija potrebna prije konačnog carinjenja?

Homologacija i carinjenje odgovaraju na dva različita pitanja. Homologacija odgovara na „smije li ovo vozilo uopće u saobraćaj u BiH“ — ispunjava li minimalne tehničke zahtjeve, prije svega Euro normu. Carinjenje odgovara na „koliko se na njega plaća“. Redoslijed je takav jer nema smisla naplatiti dažbine na vozilo koje tehnički ne smije biti uvezeno.

U praksi to izgleda ovako: u toku provoznog roka vozilo se javlja ovlaštenom tehničkom servisu, servis ga pregleda i izdaje uvjerenje o homologaciji, a s tim uvjerenjem i ostalom dokumentacijom carinski postupak se završava u nadležnoj carinskoj ispostavi. Tek nakon toga slijedi registracija.

Cijena homologacije pojedinačnog vozila M1/N1 propisana je cjenovnikom i jedinstvena je za BiH: 234,00 KM ako imate COC dokument, odnosno 257,40 KM ako ga nemate, pa servis izdaje potvrdu proizvođača. Detalji su u vodiču o homologaciji i njenoj cijeni, a šta je COC i kako se pribavlja u vodiču o COC dokumentu. Prije kupovine provjerite i koja vozila uopće mogu proći homologaciju u BiH — Euro norma je najčešći razlog odbijanja.

Kako carina utvrđuje vrijednost auta?

Ovo je dio postupka oko kojeg kruži najviše netačnih informacija. Osnovica na koju se računaju i carina i PDV je carinska vrijednost, a nju zakon ne prepušta procjeni — propisuje metode i njihov redoslijed.

Polazna metoda je transakcijska vrijednost: stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za vozilo prodato za izvoz u BiH. Ona se dokazuje fakturom ili kupoprodajnim ugovorom i uzima se kao osnov kada su ispunjeni zakonski uslovi (nema neuobičajenih ograničenja i uslova, a povezanost kupca i prodavca nije utjecala na cijenu).

Na tu cijenu se, kad ih kupac snosi a nisu već uključeni, dodaju troškovi prijevoza, osiguranja, utovara, istovara i rukovanja do mjesta ulaska u carinsko područje BiH. Zato prevoz vozila iz inostranstva nije neutralan za obračun — dio je osnovice. Prijevoz nakon ulaska u carinsko područje BiH se, ako je prikazan odvojeno, u carinsku vrijednost ne uračunava.

Pravna napomena

Faktura je polazna tačka, ali nije neprikosnovena. Carinski organ provjerava vjerodostojnost podnesenih dokumenata i od deklaranta može tražiti i druge dokumente kako bi utvrdio tačnost podataka u deklaraciji. Ako se vrijednost ne može utvrditi kao transakcijska, primjenjuju se propisane metode redom: transakcijska vrijednost identične robe → transakcijska vrijednost slične robe → jedinična cijena po kojoj se takva roba prodaje u BiH → obračunata vrijednost (redoslijed posljednje dvije deklarant može zatražiti obrnuto). Tek ako ni to ne prođe, vrijednost se utvrđuje na osnovu raspoloživih podataka u BiH.

Ono što zakon izričito zabranjuje jest utvrđivanje carinske vrijednosti prema minimalnim carinskim vrijednostima te proizvoljnim ili nepostojećim vrijednostima. Zbog toga je raširena tvrdnja da „carina jednostavno uzme vrijednost iz kataloga“ netačna kao opis pravila: procjeniteljske liste i tržišni podaci mogu biti povod da carinski organ zatraži dodatne dokaze, ali obračun mora završiti u jednoj od propisanih metoda.

Praktična posljedica ostaje ista i bez mita o katalogu: nerealno niska cijena na papiru ne štedi novac, nego kupuje provjeru — dodatnu dokumentaciju, kašnjenje i mogućnost da osnovica bude utvrđena metodom nad kojom nemate kontrolu.

Aukcijska i oštećena vozila

Kod vozila kupljenih na aukcijama, posebno oštećenih, postignuta aukcijska cijena često nije cijeli iznos koji kupac plaća — dolaze naknade aukcijske kuće, interni transport, luka, prekomorski prevoz i osiguranje. Dio tih troškova po zakonu ulazi u carinsku vrijednost jer nastaje do ulaska u carinsko područje BiH. Kako to izgleda u konkretnom slučaju objašnjeno je u vodiču o uvozu auta iz Amerike.

Kolika je carina?

Standardna stopa carine za putnička motorna vozila je 15%. Ona se primjenjuje na carinsku vrijednost i predstavlja pravilo — ne izuzetak.

Preferencijalna stopa je 0%, ali se ne dobija automatski. Za nju vozilo mora ispunjavati pravila o preferencijalnom porijeklu (po SAA sporazumu s EU, odnosno sporazumu s državama EFTA-e) i uz njega mora postojati valjan dokaz o porijeklu. Marka vozila, mjesto sklapanja ili strana registracija same po sebi nisu dokaz porijekla.

  • EUR.1 — uvjerenje o kretanju robe. Izdaju ga carinski organi zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika, a ne prodavač. Prodavač proceduru pokreće.
  • Izjava o porijeklu na fakturi — alternativa EUR.1 obrascu. Za pošiljku ukupne vrijednosti do 6.000 EUR može je dati bilo koji izvoznik; ovlašteni izvoznik je može dati bez obzira na vrijednost.
  • Eko-vozila — za nova električna i CNG/LPG vozila carina je 0%, a za nova hibridna 5%, po privremenoj odluci koja važi do 31.12.2026. Povlastica se odnosi samo na nova vozila.
  • Preseljenje u BiH — lična imovina fizičkog lica koje preseljava uobičajeno boravište oslobođena je uvoznih dažbina pod propisanim uslovima, i to je poseban režim, ne varijanta preferencijalne stope. Uslovi u vodiču o povratničkoj povlastici.

Šta je stvarno potrebno da bi se 0% ostvarilo, koliko dokaz o porijeklu važi i zašto ga kod polovnih vozila često nema — objašnjeno je u vodiču o EUR.1 i dokazu o preferencijalnom porijeklu.

Koliki je PDV pri uvozu?

PDV pri uvozu iznosi 17% i plaća se bez obzira na to da li je carina 15% ili 0%. Dokaz o porijeklu utječe samo na carinu.

Osnovicu propisuje Zakon o PDV-u: poreska osnovica kod uvoza je vrijednost dobara utvrđena u skladu s carinskim propisima — dakle carinska vrijednost — u koju se dodatno uračunavaju:

  • akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim samog PDV-a;
  • zavisni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u BiH.

Pravna napomena

Zašto ovdje nema jedne fiksne formule. Kod uvoza auta bez dodatnih dažbina osnovica se u praksi svodi na carinsku vrijednost uvećanu za carinu, i tako je prikazana u primjeru ispod. Koji se pojedinačni prateći troškovi u konkretnom predmetu uračunavaju u osnovicu — utvrđuje carinski organ po gornjim pravilima. Formulacije tipa „osnovica je uvijek cijena + carina + terminal“ nisu propis, nego nečija pojednostavljena verzija obračuna.

Ako vam je pri kupovini vraćen strani PDV, to ne mijenja ništa u ovom koraku — strani i bh. PDV su dva različita poreza. Kako povrat funkcioniše i kad je uopće moguć, pogledajte u vodiču o povratu PDV-a iz EU, odnosno u posebnom vodiču za Njemačku.

Koliko košta carinjenje auta?

Ovo pitanje se najčešće postavi kao da postoji jedan broj. Ne postoji — ali postoji jasna granica između onoga što je propisano i onoga što je tržišna cijena. Miješanje to dvoje je razlog zašto se procjene s različitih sajtova ne poklapaju.

Propisano zakonom ili cjenovnikom

  • Carina — 15% na carinsku vrijednost, odnosno 0% uz valjan dokaz o preferencijalnom porijeklu (5% za nova hibridna, 0% za nova električna i CNG/LPG do kraja 2026).
  • PDV — 17% na osnovicu utvrđenu po Zakonu o PDV-u.
  • Homologacija pojedinačnog vozila (M1/N1) — 234,00 KM sa COC dokumentom, 257,40 KM bez njega. Iznos je propisan cjenovnikom i isti je u cijeloj BiH.
  • Naknada za korištenje carinskog terminala — za putničko vozilo 10,00 KM po ulasku, bez PDV-a, odnosno 11,70 KM s PDV-om. Plaćena naknada važi 48 sati; za svaki naredni dan zadržavanja naplaćuje se isti iznos.

Tržišne cijene — variraju

  • Špediter (carinski zastupnik) — trošak nije jedinstveno propisan i zavisi od špeditera, postupka i mjesta carinjenja. U našem kalkulatoru koristimo 200 KM kao orijentacionu procjenu, ne kao tarifu.
  • Usluge terminala — manipulacija, ležarina i slično naplaćuju se po cjenovniku samog terminala, odvojeno od gornje propisane naknade, i nisu jedinstvene na nivou BiH.
  • Prevoz vozila do BiH — dio ovog troška ulazi i u carinsku vrijednost. Raspon cijena i opcije u vodiču o prevozu auta iz Njemačke.
  • Pribavljanje COC dokumenta — ako ga nemate, izdaje ga proizvođač ili ovlašteni zastupnik po vlastitoj cijeni.

Savjet

Nakon carinjenja slijede troškovi registracije — tehnički pregled, eko-taksa prema CO₂ emisiji, obavezno osiguranje od autoodgovornosti i registraciona naknada. To više nisu carinski troškovi, ali ulaze u ono što vozilo zaista košta „na ključ“. Cijeli redoslijed od kupovine do tablica je u checklisti za uvoz vozila.

Primjer obračuna

Polovno putničko vozilo kupljeno za 10.000 €, prevoz do ulaska u BiH 600 €, bez dokaza o preferencijalnom porijeklu. Iznosi su zaokruženi.

Bez dokaza o porijeklu — carina 15%

Cijena vozila
10.000 €
Prevoz do ulaska u carinsko područje BiH
600 €
Carinska vrijednost
10.600 €
Carina 15%
1.590 €
Osnovica PDV-a (10.600 + 1.590)
12.190 €
PDV 17%
2.072,30 €
Carina + PDV
3.662,30 €

Carinska vrijednost je ovdje procijenjena po transakcijskoj vrijednosti uvećanoj za prevoz do ulaska u BiH — stvarnu vrijednost utvrđuje carinski organ. Homologacija, naknada terminala i špediter nisu dažbine i nisu uključeni u ovaj obračun. Napomena: kalkulator ispod terminal ipak konzervativno dodaje i u osnovicu PDV-a (razlika je par KM) — da li to zakon zaista traži nije razriješeno iz primarnog izvora, v. izvore dolje.

Isto vozilo s valjanim dokazom o preferencijalnom porijeklu: carina je 0%, pa je osnovica PDV-a jednaka carinskoj vrijednosti od 10.600 €, a PDV iznosi 1.802 €. Razlika u odnosu na obračun iznad je 1.860,30 € — toliko vrijedi dokaz o porijeklu u ovom primjeru, i to je razlog zašto se o njemu pregovara prije kupovine, a ne poslije.

Isti obračun za raspon od 5.000 do 30.000 € stoji u tabeli troškova uvoza po cijeni vozila — korisno ako još birate cjenovni razred, a ne konkretno vozilo.

Koji dokumenti su potrebni?

Osnovni set

  • Račun ili kupoprodajni ugovor — original s podacima o prodavcu, kupcu, vozilu (VIN) i cijeni. Osnov za transakcijsku vrijednost.
  • Dokumenti vozila — saobraćajna dozvola i vlasnički list zemlje porijekla — iz Njemačke Zulassungsbescheinigung Teil I i Teil II.
  • Lični dokument uvoznika — lična karta ili pasoš.
  • Provozna dokumentacija — ono što ste dobili na granici, s rokom i MRN brojem.
  • Uvjerenje o homologaciji — izdaje ovlašteni tehnički servis; pribavlja se prije završetka carinskog postupka.
  • Dokaz o porijeklu — EUR.1 ili izjava o porijeklu na fakturi — samo ako tražite preferencijalnu stopu od 0%. Bez njega postupak teče normalno, po stopi od 15%.
  • COC dokument — nije carinski dokument, ali bez njega je homologacija skuplja (257,40 umjesto 234,00 KM) i traje duže.

Savjet

Posebni slučajevi traže dodatnu dokumentaciju. Povratnička povlastica, uvoz vozila za osobu s invaliditetom, naslijeđeno vozilo, oldtimer, vozilo pod stranim leasingom ili kreditom — svaki od tih slučajeva ima vlastiti spisak dokaza. Prije puta provjerite kod nadležne carinske ispostave šta konkretno traže za vašu situaciju.

Da li moram angažovati špeditera?

Ne. Ovdje se miješaju dvije različite stvari: carinska obaveza i carinski zastupnik. Carinska obaveza je ono što dugujete državi — carina i PDV. Špediter je carinski zastupnik: lice koje umjesto vas obavlja administrativni dio postupka. Njegova naknada je cijena usluge, a ne državna taksa, i ne ide u budžet.

Zakon dozvoljava da carinsku deklaraciju podnese svako lice koje može carinskom uredu predočiti vozilo i sve potrebne dokumente (čl. 76.). Deklarant mora imati sjedište ili prebivalište u BiH — lice s prebivalištem u BiH taj uslov ispunjava. Izuzetak postoji za lice koje robu prijavljuje za provoz ili privremeni uvoz i za lice koje samo povremeno prijavljuje robu, ako carinski organ to smatra opravdanim. Zastupnik, s druge strane, po pravilu mora biti registriran u BiH i upisan u registar koji vodi carinski organ.

U praksi to znači: samostalno carinjenje zakon dozvoljava, ali deklaracija se popunjava i šalje kroz carinski informatički sistem (v. dio o JCI). Ima smisla kad imate vremena i kompletnu, nespornu dokumentaciju. Zastupnik se isplati kad slučaj nije standardan — nedostaje COC, porijeklo je sporno, u igri je povlastica ili vozilo dolazi s aukcije.

Pogledajte špedicije po carinskim ispostavama ako tražite nekoga na svojoj ispostavi.

Najčešće greške

  • Računanje dažbina samo na cijenu auta — troškovi prijevoza, osiguranja i rukovanja do ulaska u BiH po zakonu ulaze u carinsku vrijednost, pa i u osnovicu PDV-a.
  • Pretpostavka da je faktura automatski carinska vrijednost — transakcijska vrijednost je polazna metoda, ali carinski organ ima pravo provjeriti vjerodostojnost dokumenata i tražiti i druge dokumente kako bi utvrdio tačnost podataka u deklaraciji.
  • Računanje s 0% carine bez valjanog dokaza o porijeklu — najskuplja greška u planiranju. Dok dokaz nije obezbijeđen, računajte s 15%.
  • Miješanje homologacije i carinjenja — to su dva postupka, kod dva različita organa, i homologacija ide prva.
  • Propuštanje roka iz provozne deklaracije — obično zato što se termin za homologaciju traži tek nakon dolaska vozila, a ne ranije.
  • Pretpostavka da špediter ima fiksnu, propisanu cijenu — nema je; svaka procjena, uključujući našu, je orijentaciona.
  • Miješanje carine, PDV-a i troškova terminala — prva dva su dažbine, treći je naknada za uslugu. Zbrajaju se u ukupnom trošku, ali se ne računaju po istim pravilima.
  • Kupovina vozila koje ne prolazi homologaciju — Euro norma se provjerava prije kupovine, ne na terminalu.

Često postavljana pitanja

Šta je JCI?

JCI (Jedinstvena carinska isprava) je propisani obrazac carinske deklaracije. Deklaracija se popunjava kroz carinski informatički podsistem i elektronski šalje na carinski server radi prihvatanja i evidentiranja, pa dobija svoj MRN broj. Za motorna vozila koja podliježu godišnjoj registraciji obrazac se obavezno štampa na zelenom JCI setu, a deklarantu se nakon puštanja vozila vraća primjerak 8 — to je papir koji uvoznik nosi dalje.

Koliko dana imam nakon ulaska u BiH?

Nakon ulaska vozilo se stavlja u provozni postupak i za njega se određuje rok u kojem mora biti predočeno odredišnom carinskom uredu. UINO za uvoz vozila navodi provoznu carinsku prijavu s rokom do 6 dana. Mjerodavan je rok naveden na vašoj konkretnoj provoznoj deklaraciji — njega provjerite prije nego planirate homologaciju i carinjenje.

Kako carina određuje vrijednost auta?

Polazi se od transakcijske vrijednosti — stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, uvećane za propisane troškove prijevoza, osiguranja, utovara, istovara i rukovanja do ulaska u carinsko područje BiH. Carinski organ može provjeriti vjerodostojnost dokumenata i tražiti i druge dokumente kako bi utvrdio tačnost podataka u deklaraciji. Ako se vrijednost ne može utvrditi na taj način, primjenjuju se propisane metode redom: identična roba, slična roba, jedinična cijena pri prodaji u BiH, obračunata vrijednost. Zakon izričito zabranjuje minimalne, proizvoljne i nepostojeće vrijednosti.

Da li moram imati EUR.1?

Ne morate — bez dokaza o porijeklu vozilo se carini po standardnoj stopi od 15%. EUR.1 je uslov za preferencijalnu stopu od 0%, i nije jedini mogući dokaz: za pošiljku do 6.000 EUR izjavu o porijeklu na fakturi može dati bilo koji izvoznik, a ovlašteni izvoznik bez obzira na vrijednost. U svakom slučaju vozilo mora stvarno ispunjavati pravila o preferencijalnom porijeklu.

Kolika je carina na auto iz Njemačke?

Ista kao za bilo koje drugo putničko vozilo: standardno 15%, odnosno 0% ako je uz vozilo priložen valjan dokaz o preferencijalnom porijeklu i ako vozilo ispunjava pravila o porijeklu. Njemačka registracija ili njemački prodavač sami po sebi ne znače preferencijalno porijeklo.

Koliki je PDV pri uvozu auta u BiH?

PDV pri uvozu iznosi 17%. Osnovica se utvrđuje po Zakonu o PDV-u: polazi od carinske vrijednosti i uvećava se za carinu i druge uvozne dažbine i javne prihode osim samog PDV-a, te za zavisne troškove koji nastanu nakon uvoza do prvog odredišta u BiH.

Da li se plaća PDV u BiH ako mi je vraćen strani PDV?

Da. Strani PDV i bh. PDV su dva različita poreza. Povrat njemačkog ili austrijskog PDV-a ne umanjuje obavezu plaćanja 17% pri uvozu u BiH.

Mogu li sam ocariniti auto, bez špeditera?

Špediter nije zakonska obaveza ni državna taksa — on je carinski zastupnik. Carinsku deklaraciju može podnijeti svako lice koje može carinskom uredu predočiti vozilo i sve potrebne dokumente. Deklarant mora imati sjedište ili prebivalište u BiH, što lice s prebivalištem u BiH ispunjava. Samostalno carinjenje je dakle zakonom dozvoljeno; deklaracija se ipak popunjava i šalje kroz carinski informatički sistem, pa ima smisla kad imate vremena i kompletnu dokumentaciju.

Koliko traje carinjenje auta?

Uz kompletnu dokumentaciju sam carinski dio obično se završi u jednom do nekoliko radnih dana. Realno trajanje najviše zavisi od termina za homologaciju kod ovlaštenog tehničkog servisa i od toga da li nedostaje neki dokument — najčešće COC ili dokaz o porijeklu.

Šta dobijam nakon završenog carinjenja?

Nakon plaćenih dažbina i puštanja vozila u slobodan promet dobijate svoj primjerak prihvaćene carinske deklaracije. Njime dokazujete da je vozilo ocarinjeno i on je preduslov za registraciju, uz uvjerenje o homologaciji i ostalu dokumentaciju koju traži nadležni organ.

Izračunajte iznos prije nego krenete

Carina, PDV, homologacija, terminal i špediter — kalkulator ih računa zajedno, na osnovu cijene vozila, troška prevoza, statusa dokaza o porijeklu i eventualnih povlastica. Propisane dažbine su obračunate po važećim stopama, tržišni troškovi su označeni kao procjena.

Pravni izvori

Tvrdnje u ovom vodiču oslanjaju se na sljedeće propise. Datum označava kad je izvor posljednji put provjeren.

Svi propisi na kojima sajt počiva →

Sljedeći korak

Nađite špeditera po carinskoj ispostavi

Špediter nije obavezan, ali preuzima papirologiju — kontakti po ispostavama.

Izračunajte troškove uvoza

Carina, PDV i ostale stavke, razloženo po propisu

Google Analytics (kolačići) samo uz pristanak. Bez pristanka sajt radi isto. Više