Kako ostvariti povrat njemačkog PDV-a od 19%

Šta je njemački PDV i kada se može vratiti?

U Njemačkoj se PDV zove Mehrwertsteuer (MwSt) ili Umsatzsteuer (USt), a opća stopa iznosi 19%. BiH je u odnosu na EU treća zemlja, pa se prodaja vozila kupcu koji ga odvozi van EU može tretirati kao izvozna isporuka (Ausfuhrlieferung) — a izvozna isporuka je oslobođena njemačkog PDV-a.

To oslobođenje, međutim, nije nešto što kupac „aktivira“ time što je iz BiH. Zakon traži da budu ispunjeni uslovi i da izvoz bude dokazan na propisan način, a teret tog dokazivanja je na prodavcu. Zato u praksi postoje dva scenarija: auto vam se proda bez njemačkog PDV-a odmah, ili platite puni iznos pa vam se PDV vrati nakon što prodavac dobije dokaz o izvozu.

Ovaj vodič pokriva Njemačku. Kako isti mehanizam izgleda u drugim EU državama i po čemu se razlikuje, pregledno je u vodiču o povratu PDV-a pri uvozu iz EU.

Ko može dobiti povrat njemačkog PDV-a?

Situacija u kojoj povrat ima smisla tražiti izgleda ovako:

• Kupac ima prebivalište van EU — u ovom slučaju u BiH. Njemački propis govori o „inostranom kupcu“, dakle o kupcu čije je prebivalište ili sjedište izvan EU.
• Vozilo se prodaje po redovnom režimu oporezivanja, pa PDV može biti posebno iskazan na računu (oznaka „MwSt. ausweisbar“).
• Vozilo stvarno napusti carinsko područje EU i to se dokumentuje kroz izvozni postupak.
• Prodavac pristaje na takav posao. Ovo nije formalnost — dio auto-kuća izvozne poslove s kupcima iz trećih zemalja jednostavno ne radi, jer rizik dokazivanja snose oni.

MwSt. ausweisbar — šta znači?

„MwSt. ausweisbar“ (ili „MwSt. ausweisbar: Ja“, „Netto“, uz naveden iznos poreza) znači da je PDV na računu posebno iskaziv, jer se vozilo prodaje po redovnom režimu. Oznaka opisuje poreski status vozila, pa je ne treba čitati kao pravilo o tome ko je prodavac — konkretan status provjerite na računu i s prodavcem.

Differenzbesteuerung — kada nema povrata PDV-a?

Kod maržnog oporezivanja (Differenzbesteuerung, § 25a UStG) prodavac plaća porez samo na svoju maržu, a ne na cijelu cijenu. Račun tada nosi oznaku „Gebrauchtgegenstände/Sonderregelung“ i na njemu nema posebno iskazanog PDV-a. U oglasu to obično piše kao „MwSt. nicht ausweisbar“ ili „Differenzbesteuert gem. §25a UStG“.

Vrijedi znati i da maržno oporezivanje samo po sebi ne isključuje izvoz — njemački zakon kaže da ostala poreska oslobođenja kod maržnog režima ostaju netaknuta. Praktična posljedica za kupca je ipak jednostavna: cijena je konačna i povrat se ne računa u budžet. Poreski status vozila usto ne određuje njegovo preferencijalno porijeklo — to su dva odvojena pitanja, objašnjena u vodiču o EUR1 certifikatu.

Koliko njemačkog PDV-a možete dobiti nazad?

Ovdje se gubi najviše novca u planiranju. Cijena u oglasu je bruto — porez je već u njoj. Zato se iznos PDV-a ne dobija množenjem cijene iz oglasa sa 19%, nego dijeljenjem na 119 dijelova i uzimanjem 19 od njih.

Kako funkcioniše povrat PDV-a iz Njemačke?

• 1. Dogovor prije kupovine. Recite odmah da vozilo ide van EU i pitajte prodaje li vam se bez PDV-a ili se PDV vraća nakon dokazanog izvoza. Tražite da uslovi povrata (rok, koji dokumenti, način isplate) budu napismeno.
• 2. Plaćanje ili kaucija. Prodavac može tražiti da prvo platite puni iznos s PDV-om ili da položite kauciju kao osiguranje. Nakon što dobije dokaz izvoza, povrat se vrši prema dogovorenim uslovima.
• 3. Izvozni postupak. Podnosi se izvozna deklaracija, a vozilo se — po pravilu na izvoznim tablicama — odvozi iz EU. Deklaraciju možete podnijeti sami ili preko lica sa sjedištem u EU (auto-kuća, špediter, carinski deklarant).
• 4. Dokaz i povrat. Kad izlazna carinska ispostava potvrdi izlazak, nastaje Ausgangsvermerk. Njega (i eventualne dodatne potvrde koje prodavac traži) šaljete prodavcu, koji vraća PDV odnosno kauciju.

Šta je EX-A, odnosno izvozna deklaracija?

Za svaki izlazak robe iz EU podnosi se carinska deklaracija — pa i za auto koji vozite za ličnu upotrebu. U Njemačkoj se podnosi elektronski, kroz carinski sistem ATLAS-Ausfuhr ili internetsku prijavu IAA-PLUS. „EX-A“ je oznaka za izvoznu deklaraciju u tom postupku; u razgovoru s prodavcem i špediterom čut ćete i naziv Ausfuhranmeldung.

Postupak je po pravilu dvostepen: izvozna carinska ispostava prima deklaraciju, a izlazna carinska ispostava nadzire stvarni izlazak robe iz EU. U deklaraciji se navodi i broj šasije vozila (VIN). Nije svaki izvoz identičan — postoji i pojednostavljeni jednostepeni postupak, a detalji zavise od toga ko podnosi deklaraciju i kako se vozilo prevozi.

Šta je Ausgangsvermerk?

Zato ga nemojte zamišljati kao pečat koji vam neko udari na fakturu na granici. Papir koji dobijete u ruke je ispis; ono što prodavcu vrijedi je elektronski zapis koji njegov carinski sistem prikaže kao dovršen izvoz. Ako se izlazak ne potvrdi, dokaza nema — a bez dokaza nema ni povrata.

Gdje auto stvarno napušta EU?

Ovo se u praksi najčešće pogrešno razumije. Ako vozite rutom Njemačka → Austrija → Hrvatska → BiH, EU ne napuštate ni u Njemačkoj, ni na granici Njemačke i Austrije, ni na granici Austrije i Hrvatske — sve su to unutrašnje granice EU.

Koliko vremena imate za izvoz auta?

Često se piše da vozilo mora napustiti EU u roku od tri mjeseca. To je pojednostavljenje. Njemački zakon zaista poznaje rok „prije isteka trećeg kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca isporuke“, ali on je propisan za robu koju kupac izvozi u ličnom putnom prtljagu — a uputstvo poreskoj upravi (UStAE 6.11) izričito kaže da prijevozno sredstvo nije lični putni prtljag. Za samo vozilo, dakle, taj rok nije automatsko pravilo.

Ono što vas stvarno ograničava:

• Carinski rok. Izvozna carinska ispostava može izvoznu deklaraciju proglasiti nevažećom ako roba ne napusti EU u roku od 150 dana od puštanja u izvozni postupak. Ako izlazak nije potvrđen unutar 90 dana, može se pokrenuti postupak utvrđivanja.
• Rok iz ugovora s prodavcem. On je u praksi najkraći i najvažniji — auto-kuće same određuju do kada očekuju dokaz o izvozu da bi vratile PDV ili kauciju. Taj rok tražite napismeno.

Izvozne tablice i dokaz o registraciji u BiH

Ako auto odvozite sami, njemačka carina preporučuje vožnju na izvoznim tablicama (Ausfuhrkennzeichen), a broj tih tablica mora biti naveden u izvoznoj deklaraciji. Razlog nije formalizam: bez toga dokaz o izvozu nije dovoljan za svrhe PDV-a. Isto važi i za vožnju na redovnim EU tablicama, crvenim ili kratkoročnim tablicama — izvoz će biti ocarinjen, ali dokaz neće biti dovoljan.

Praktično: izvozne tablice s brojem u deklaraciji su najčišći put i najčešće vam skraćuju čekanje na povrat. Detalje o samoj vožnji i alternativi (šlep) imate u vodiču o prevozu auta iz Njemačke, a pravila za vožnju stranih tablica u BiH u vodiču o stranim tablicama.

Koje dokumente trebate?

• Račun (Rechnung) s jasno iskazanim PDV-om ili oznakom „netto / MwSt. ausweisbar“, odnosno kupoprodajni ugovor (Kaufvertrag)
• Njemačka saobraćajna dozvola — Zulassungsbescheinigung Teil I i, kad postoji, Teil II (Fahrzeugbrief)
• Izvozna deklaracija (Ausfuhranmeldung / EX-A) s navedenim brojem šasije i brojem izvoznih tablica
• Ausgangsvermerk — potvrda o izlasku vozila iz EU
• Lični dokument kupca i dokaz prebivališta van EU
• Po potrebi: dokaz o registraciji ili carinjenju u BiH — kad izvoz nije obavljen na izvoznim tablicama

Za carinjenje u BiH treba i dokaz o preferencijalnom porijeklu (EUR.1) ako želite povlaštenu carinsku stopu, te dokumentacija opisana u vodiču o carinjenju i JCI proceduri.

Šta njemački diler može tražiti?

• Punu uplatu ili kauciju u visini PDV-a do dostave dokaza o izvozu.
• Da izvozni postupak ide preko njihovog špeditera, uz naknadu — jer tada oni kontrolišu kvalitet dokaza.
• Dokaz o registraciji ili carinjenju vozila u BiH, sa prevodom kod sudskog tumača ako ga traže.
• Rok do kojeg dokaz mora stići, nakon kojeg povrat više ne odobravaju.

Prva dva zahtjeva su poslovna odluka prodavca, treći ima uporište u njemačkoj uredbi. Vrijedi ih razdvojiti u razgovoru: o poslovnim uslovima se pregovara, o dokazu izvoza ne.

Najčešće greške pri kupovini auta s povratom PDV-a

• Računanje 19% od cijene iz oglasa. U bruto cijeni PDV je 19/119, dakle manje nego što izgleda.
• Pretpostavka da „ausweisbar“ znači dogovoreno. Pitanje izvoza riješite pri prvom kontaktu, prije puta i prije kapare.
• Kupovina maržno oporezovanog vozila s planom povrata. Tu iskazanog PDV-a nema — budžet planirajte na punu cijenu.
• Vožnja kući na EU tablicama. Dokaz o izvozu tada nije dovoljan za poreske svrhe i povrat se odužava.
• Očekivanje pečata na izlasku iz Njemačke. Izlaz iz EU je na hrvatsko-bosanskoj granici.
• Zaboravljen dokaz o porijeklu. Povrat PDV-a i EUR.1 su odvojene stvari — bez valjanog dokaza plaća se standardna stopa carine od 15% umjesto povlaštene.

Šta plaćate nakon uvoza u BiH?

Pri uvozu u BiH plaća se carina — standardna stopa za putnička vozila je 15%, a za vozila koja ispunjavaju uslove preferencijalnog porijekla i imaju odgovarajući dokaz može se primijeniti 0% — te PDV od 17% na carinsku vrijednost uvećanu za carinu i propisane troškove, plus homologacija, špediter, terminal i eventualna eko-taksa pri registraciji. Prije nego što se odlučite, provjerite i koja vozila uopće smiju u BiH — Euro norma je češći razlog odustajanja od cijene.

Primjer kompletne računice

Isti auto, ista ruta, jedina razlika je da li je njemački PDV ostao u cijeni. Prijevoz 400 €, bez EUR.1 (carina 15%), s COC dokumentom, bez troškova registracije.

Svoju kombinaciju cijene, prijevoza i EUR.1 statusa izračunajte u kalkulatoru uvoza. U polje „Kupovna cijena“ unesite iznos koji ćete stvarno platiti: ako je povrat dogovoren i vozilo se prodaje bez PDV-a — neto cijenu; ako niste sigurni — bruto cijenu iz oglasa, pa uporedite.

Često postavljana pitanja