Svaki iznos u kalkulatoru i svaka pravna tvrdnja u vodičima oslanja se na konkretan propis. Ovdje su svi na jednom mjestu, s brojem Službenog glasnika i datumom kad je izvor posljednji put otvoren i provjeren.
Propisi se mijenjaju. Ako primijetite da je neki podatak zastario, javite nam preko obrasca u podnožju — ispravljamo prije nego što neko na osnovu toga donese odluku o novcu.
Sl. glasnik BiH 58/15 · čl. 5., 25.-30., 59.-61., 93. i 207. tačka a) alineja 7) · provjereno 2026-08-20
Oslobađanje od uvoznih dažbina za ličnu imovinu fizičkog lica koje preseljava uobičajeno boravište u BiH — pravni osnov povratničke povlastice (čl. 207. t. a) al. 7)). Carinsko vrednovanje: čl. 26. propisuje transakcijsku vrijednost kao primarnu metodu („stvarno plaćena ili plativa cijena za robu prilikom prodaje za izvoz u carinsko područje BiH“) uz uslove iz st. 1. t. (a)-(d); čl. 27. daje redoslijed zamjenskih metoda (istovjetna roba → slična roba → jedinična cijena pri prodaji u BiH → obračunata vrijednost); čl. 28. st. 1. je posljednja metoda, a čl. 28. st. 2. izričito zabranjuje utvrđivanje vrijednosti na osnovu „minimalnih carinskih vrijednosti“ (t. f) i „proizvoljnih ili fiktivnih vrijednosti“ (t. g). Čl. 29. st. 1. t. (e) dodaje troškove prijevoza, osiguranja, utovara i rukovanja do mjesta ulaska u carinsko područje BiH; čl. 30. t. (a) isključuje prijevoz nakon dolaska na mjesto ulaska ako je prikazan odvojeno, a t. (f) uvozne dažbine koje se plaćaju u BiH. Zastupanje: čl. 5. st. 3. — zastupnik mora biti registriran u BiH i upisan u registar koji vodi Uprava. Deklarant: čl. 61. st. 1. — prijavu može podnijeti svako lice koje može pokazati robu, a st. 2. t. (b) traži registraciju u BiH osim za lica koja „povremeno prijavljuju robu, pod uslovom da carinski organi smatraju da je to opravdano“. Provoz: čl. 93. st. 1. t. (a) — korisnik postupka odgovoran je za predočavanje netaknute robe odredišnom carinskom uredu „do određenog roka“, dakle roka koji je određen za tu provoznu radnju.
Napomena: Čl. 12. st. 2. istog zakona propisuje i naknadu od 1% carinske vrijednosti za carinsko evidentiranje, uz ovlaštenje Upravnog odbora da propiše koja je roba oslobođena. Nije utvrđeno da li se i u kojem obimu ta naknada danas naplaćuje pri uvozu putničkih vozila — UINO je u zvaničnoj informaciji o uvozu vozila ne navodi, a ne pojavljuje se ni kao vrsta dažbine u zvaničnim obrascima obračuna carinskog duga (samo carina 001 i PDV 090). Sajt je zato NE navodi. Prije nego se ikad pojavi u kalkulatoru ili vodiču, tražiti odluku Upravnog odbora o oslobađanjima.
Sl. glasnik BiH 24/18 · čl. 16. i 17. · provjereno 2026-09-19
Uslovi povratničke povlastice: 12 mjeseci boravka vani, 6 mjeseci vlasništva nad vozilom, uslov da korisnik oslobađanje za ličnu imovinu nije koristio „u prethodnih pet godina“ (čl. 16. st. 3. t. c)), zabrana prodaje 36 mjeseci, rok od 12 mjeseci za uvoz, potrebna dokumentacija.
Napomena: Čl. 16. st. 3. t. c) pročitan doslovno na sluzbenilist.ba 19.09.2026. Registar je do tada navodio „jednokratnost“ — netačno: uslov je razmak od pet godina između dva korištenja, ne pravo koje se troši jednom u životu. Vodič o povratniku ispravljen 17.08.2026., motocikl FAQ 20.09.2026.
Sl. glasnik BiH 9/05, 35/05, 100/08, 33/17, 46/23, 80/23 i 20/25 · čl. 21., 23. i 26. tačka 2) · provjereno 2026-09-20
Stopa i osnovica PDV-a pri uvozu, te oslobađanje kod povratničke povlastice. Čl. 23. doslovno: „Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%.“ Čl. 21. st. 1.: „Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima“ — dakle carinska vrijednost. Čl. 21. st. 2. u osnovicu uračunava: 1) „akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a“ i 2) „svi zavisni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini“, pri čemu je prvo odredište mjesto navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze. Član 26. t. 2) oslobađa konačni uvoz dobara oslobođenih carine, a izuzetak se izričito odnosi samo na alineje 1) do 6) člana 207. t. a) Zakona o carinskoj politici — preseljenje je alineja 7), pa PDV ne pada.
Napomena: Tekst čl. 26. t. 2) pročitan doslovno 06.08.2026, a čl. 21. i 23. 20.08.2026. Prije toga je sajt pogrešno tvrdio da povratnik plaća PDV.
Otvoreno pitanje: Čl. 21. st. 2. t. 2. nabraja zavisne troškove primjerima („provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja“) i ne spominje naknadu za korištenje carinskog terminala. Da li ta naknada ulazi u osnovicu PDV-a pri uvozu nije razriješeno iz primarnog izvora — kalkulator je konzervativno uračunava, a vodič o carinjenju to sada izričito napominje uz primjer obračuna, umjesto da šuti o razlici. Razlika je u redu veličine od nekoliko KM. DODATNA PROVJERA 20.09.2026: cijeli čl. 21. ponovo pročitan doslovno iz zvaničnog teksta zakona (advokat-prnjavorac.com PDF, str. sa čl. 20-22) — tekst se poklapa s ranije citiranim. Riječ „svi“ ispred nabrajanja („svi zavisni troškovi (provizija, ...)“), te podudarnost s članom 86. st. 1. t. (b) Direktive EU 2006/112/EZ („incidental expenses, SUCH AS commission, packing, transport and insurance costs“, na kojoj je odredba očito modelovana), sugerišu da je nabrajanje primjerično, ne zatvoreno — ali to ne rješava da li je naknada za korištenje terminala (administrativna naknada za uslugu, ne prevoz/osiguranje/pakovanje/provizija) uopće `zavisni trošak` te vrste. WebSearch za mišljenje ili tumačenje UINO-a specifično o ovom pitanju nije dao ništa osim ranije objavljenog teksta ovog sajta; zvanična UINO stranica o uvozu vozila (`uino-uvoz-vozila`) pitanje uopće ne dotiče. Za konačan odgovor i dalje treba mišljenje UINO-a — ne mijenjati kalkulator dok se ne pronađe.
Sl. glasnik BiH (VM BiH, 97. sjednica, 16.12.2025; primjena od 01.01.2026) · Dio II, Glava 87 — tarifni brojevi 8703 i 8711; Opća pravila za uvozne dažbine, t. 1. (kolona 4) · provjereno 2026-09-20 · provjeriti ponovo do 2027-01-15
Standardna stopa carine po TARIFNOM BROJU (kolona 4 — zemlje s klauzulom najvećeg povlaštenja i sve ostale treće zemlje), preferencijalna po koloni 5 (EU/SAA) i 9-11 (EFTA). Putnički automobili: redovi „ex … putnički automobili“ pod 8703 21–8703 70, nova i korištena — 15%, EU 0. Motocikli, mopedi i skuteri 8711 — svi podbrojevi (8711 10 ≤50 cm³, 8711 20 skuteri i 50–250 cm³, 8711 30 250–500 cm³, 8711 40 500–800 cm³, 8711 50 >800 cm³, 8711 60 električni, 8711 90 ostalo) — 10%, EU 0, EFTA 0. Stopa dakle zavisi od tarifnog broja, ne od homologacijske kategorije (M1/L). Električni putnički automobili 8703 80 — 8703 80 10 00 (nova) i 8703 80 90 00 (korištena) — 5%, EU 0, EFTA 0, CEFTA 0, TUR 0; hibridni putnički automobili (ex 8703 40 10 10, ex 8703 60 10 10, 8703 60 90 00, ex 8703 70 00 10/20) — 15%.
Napomena: Pročitano iz službenog PDF-a MVTEO-a 19.09.2026. Do tog datuma je kalkulator motociklu (kategorija L) naplaćivao 15% kao i automobilu, a vodič tvrdio da se „carinska stopa ne razlikuje po kategoriji vozila“ — netačno. Tarifa se donosi za svaku godinu, zato `provjeritiDo` pada u januar 2027.
Otvoreno pitanje: Za kategoriju T (poljoprivredni traktori 8701 9x) stopa nije pročitana. Osnovna stopa za teretna električna vozila 8704 60 (N1) nije pročitana — kalkulator za N1 zadržava 15% kao neprovjerenu orijentaciju. Pitanje 8703 80 razriješeno 20.09.2026.: 5% i za korištena, primijenjeno u kalkulatoru.
Sl. glasnik BiH 23/19 (26.03.2019), na snazi od 01.06.2019; izmjene i dopune se odnose na kategoriju T · čl. 1., 4., 7., 9., 13. i 14.; Privitak 1. i 2. (UNECE), Privitak 3. i 4. (EU direktive) · provjereno 2026-09-30
Minimalna Euro 5 norma za putnička (M1) i laka teretna (N1) vozila, na snazi od 1.6.2019. Euro 4 za N2/N3/M2/M3 rabljena. Kategorija L (motocikli, mopedi, tricikli): čl. 9. i Privitak 4. — za KORIŠTENA vozila ispušna emisija po direktivi 97/24/EC Ch.5 izmijenjenoj sa 2002/51/EC (prvi stepen; UNECE ekvivalent R40/01 za L3-L5 i R47/00 za L1-L2), a buka po 97/24/EC Ch.9. Za NOVA L vozila 2002/51/EC „B“ (L3-L5), odnosno „II“ (L1-L2). Čl. 7.: L6 i L7 ispunjavaju zahtjeve kao L2 odnosno L5.
Napomena: PDF Sl. glasnika BiH 23/19 ponovo pročitan 30.09.2026. (homologacija.gov.ba/Documents): čl. 1. — korištenim se smatra vozilo od čijeg je prvog registriranja prošlo najmanje tri mjeseca ili koje je prešlo najmanje 3.000 km; čl. 4. — za korištena vozila važi Privitak 2.; Privitak 2., red „Emisija plinovitih zagađivača“, UNECE Pravilnik 83, serija 83/06, kategorije „M1, M2, N1, N2“ (fusnota: područje primjene kako ga definiše R83) — odatle N1 = M1 = Euro 5 (serija 06 R83 odgovara Euro 5, 07 Euro 6; Privitak 1. za nova vozila ima 83/07). Teška vozila: Privitak 2., red „Emisija“, R49, serija 49/03 „B1“, kategorije M2, M3, N. Čl. 13.: vozila koja su do stupanja odluke na snagu dospjela u BiH ili bila naručena morala su na dan prijave za carinjenje, najkasnije 90 dana od stupanja na snagu, ispunjavati zahtjeve prethodne odluke (17/16), uz odgovarajuće dokaze — presedan za prelazni period, citiran u vodiču o Euro 6 najavi samo kao orijentacija. Odluka ne koristi nazive „Euro 2“/„Euro 3“ za L kategoriju — navodi direktive. Prvi stepen 2002/51/EC se u EU dokumentima i praksi naziva Euro 2 (od 2003), a stepen „B“ Euro 3 (od 2006/2007) — v. studiju EK „Study on possible new measures concerning motorcycle emissions“. Skenirani PDF izmjena i dopuna (homologacija.gov.ba) dekodiran 19.09.2026: mijenja samo odredbe o traktorima (T1/T2), L ostaje kako je gore navedeno.
Sl. glasnik BiH 83/20 i 8/22 · čl. 8. stav (1) tačka d) · provjereno 2026-08-06
Izuzeće od homologacije za vozila kategorija M1, N1, L, O1 i O2 koja se uvoze radi preseljenja (t. d); isti stav izuzima i oldtimere (t. c) i vozila naslijeđena po pravomoćnom sudskom rješenju (t. e). To su putevi za uvoz putničkog vozila ispod Euro 5 — do 30.09.2026. registar je preseljenje pogrešno nazivao „jedinim legalnim putem“. Pravilnik ujedno uređuje dva odvojena postupka: homologaciju tipa vozila i homologaciju pojedinačnog vozila (uputstva za oba objavljena u Sl. glasniku BiH 37/22).
Napomena: Registar je do 06.08.2026. navodio samo 83/20; izmjena 8/22 je naknadno utvrđena i dodana.
Sl. glasnik BiH 50/22 (29.07.2022), str. 4-5 · tačka II. i tačka IV. · provjereno 2026-08-20
Naknada za homologaciju POJEDINAČNOG vozila po kategoriji, bez PDV-a (tabela iz tačke II.): M1 i N1 — 170,00 KM; M2, M3, N2 i N3 — 280,00 KM; O1 i O2 — 130,00 KM; O3 i O4 — 170,00 KM; L1, L2 i L3 — 90,00 KM; L4 i L5 — 100,00 KM; L6 i L7 — 110,00 KM. Uz to, nezavisno od kategorije: „Izdavanje potvrde proizvođača iznosi 50,00 KM“ i „Naknada za ovjeravanje 'COC dokumenta' iznosi 30,00 KM“. Tačka IV. doslovno: „Sve navedene naknade su bez uključenog PDV-a.“ Otuda za M1/N1: (170+30) × 1,17 = 234,00 KM sa COC-om i (170+50) × 1,17 = 257,40 KM bez njega; za motocikl (L1-L3): 140,40 KM odnosno 163,80 KM.
Napomena: Izričito zamjenjuje raniji cjenovnik iz Sl. glasnika 89/10. Ranija paušalna cifra od 280 KM na sajtu bila je netačna. Skenirani original pročitan sa homologacija.gov.ba 20.08.2026 — tada je razriješena i ranija ograda oko kategorije L: cjenovnik je izričito navodi. Do tog datuma je kalkulator svakoj kategoriji naplaćivao M1 iznos, pa je motocikl bio precijenjen za 93,60 KM.
Otvoreno pitanje: Dvije ograde ostaju. (1) Sam cjenovnik kaže: „U iznose nisu uključeni troškovi eventualnih ispitivanja prema posebnim procedurama“ — za vozilo koje traži dodatno ispitivanje stvarni trošak je viši od tabličnog. (2) Kategorija T (traktor) se u tabeli ne pojavljuje, pa se za nju iznos ne smije prikazati kao propisan. Uz to, naknada za identifikaciju i ocjenu tehničkog stanja vozila kod posebnih vrsta uvoza (čl. 29. st. (2) Pravilnika o homologaciji) iznosi 75% naknade za pojedinačnu homologaciju i nije uračunata u kalkulator.
Sl. glasnik BiH 22/26 (23.3.2026) · provjereno 2026-09-20 · provjeriti ponovo do 2026-12-15
Carina 0% na nova električna i CNG/LPG vozila, 5% na nova hibridna. Čl. 3. st. 1. taksativno nabraja tarifne oznake: ex 8703 21 10 20, ex 8703 22 10 20, ex 8703 23 19 20 (putnički automobili sa CNG/LPG, novi — 0%); ex 8703 40 10 10, ex 8703 60 10 10, ex 8703 70 00 10 (hibridni putnički automobili, novi — 5%); 8703 80 10 00 (samo električni motor, nova — 0%); ex 8704 21 31 10, ex 8704 21 91 10 (teretna CNG, nova — 0%); 8704 60 00 00 (teretna električna, nova — 0%). Tarifni broj 8711 (motocikli) NIJE obuhvaćen. Čl. 3. st. 4.: „nova vozila“ znači vozila u skladu s Napomenama s objašnjenjem Kombinovane nomenklature EU. Čl. 3. st. 5.: uz carinsku deklaraciju podnosi se potvrda Vanjskotrgovinske komore BiH da se roba ne proizvodi u zemlji. Odluka VM broj 54/26 donesena 18.02.2026. (102. sjednica), objavljena 23.03.2026., stupa na snagu osmog dana od donošenja, važi do 31.12.2026. Kalkulator stopu primjenjuje samo kad je vozilo označeno kao novo (v. `resolve` u src/lib/calculator.ts).
Napomena: Tekst odluke pročitan iz skeniranog PDF-a Sl. glasnika BiH 22/26 (str. 5-6; kopija na komorars.ba) 20.09.2026. Do tada je sajt potvrdu VTK BiH opisivao kao dokaz da je vozilo novo — pogrešno: potvrda dokazuje da se roba ne proizvodi u BiH. Povlastica važi isključivo za NOVA vozila. Rabljeni hibrid bez preferencijalnog porijekla plaća 15%; rabljeni čisto električni automobil 5% — ne zato što odluka to daje, nego zato što je 5% redovna stopa za 8703 80 u Carinskoj tarifi 2026 (v. `carinska-tarifa-2026`). Do 20.08.2026. kalkulator je eko-stopu primjenjivao i na rabljena vozila.
Otvoreno pitanje: Odluka ističe 31.12.2026. i čl. 4. dopušta Vijeću ministara da je preispita dva puta godišnje — nije poznato hoće li biti produžena, zato `provjeritiDo` pada u decembar 2026. Ako ne bude produžena, povlasticu treba ukloniti iz kalkulatora, a ne samo prestati oglašavati. Kategorija L i T isključene iz povlastice u kalkulatoru 20.09.2026. (K3). N1 hibrid isključen iz povlastice 20.09.2026. Za N1: odluka za 8704 obuhvata samo CNG (ex 8704 21 31 10, ex 8704 21 91 10) i električna (8704 60 00 00) — RIJEŠENO 20.09.2026. (K8): `FuelType` sad razlikuje „CNG“ od „LPG“, pa N1 LPG dobija standardnih 15% umjesto pogrešnih 0%; nerazlučen legacy unos (stariji share-link/bookmarklet/localStorage) tretira se na N1 konzervativno kao LPG. Evidentirano u docs/AUDIT_VODICA_2026-09-19.md.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropskih zajednica (SAA)
provjereno 2026-05-01
Preferencijalna carinska stopa 0% za vozila EU porijekla uz dokaz o porijeklu (EUR.1 ili izjava na fakturi), umjesto standardnih 15%.
Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island, Lihtenštajn)
čl. 8. · provjereno 2026-07-25
Preferencijalna carina 0% i za vozila iz EFTA država uz valjan dokaz o porijeklu. Po čl. 8. primjenjuju se pravila o porijeklu iz PEM konvencije (od 1.1.2015), koja omogućava dijagonalnu kumulaciju između EU, EFTA, Turske i Zapadnog Balkana.
Napomena: Potpisan 2013, na snazi od 2015. Ispravlja raniju tvrdnju na sajtu da uvoz iz Švicarske nema pravo na EUR.1.
Otvoreno pitanje: Pravna mogućnost postoji, ali za polovno vozilo je papirni trag o porijeklu često prekinut — zato kalkulator za Švicarsku konzervativno drži EUR.1 isključenim po defaultu.
Uputstvo o carinskom postupku u putničkom prometu
Sl. glasnik BiH 48/13 (izmjene 3/16, 47/17, 88/17, 30/18) · provjereno 2026-07-05
Opći okvir carinskog postupka u putničkom prometu. Sam tekst navodi samo načelo („brzo i bez nepotrebnih formalnosti“) i ne propisuje broj dana za prijavu vozila — konkretan rok vidi kod uputstva UINO-a za uvoz motornih vozila.
Sl. glasnik BiH 61/12 · čl. 7., 21. i 22. · provjereno 2026-09-19
Ko smije voziti vozilo sa stranim tablicama u BiH. Čl. 21. st. 1: pravo ima i državljanin BiH s prebivalištem u BiH koji ima uobičajeno mjesto boravka van BiH iz privatnih ili profesionalnih razloga (dokazuje se radnom dozvolom, zdravstvenim osiguranjem, dokumentom o primanjima ili dozvolom boravka). Čl. 21. st. 3: takvo vozilo se ne smije dati u zakup, posuditi ni dati na upotrebu drugom licu u BiH. Čl. 22. st. 8: lice s prebivalištem u BiH smije ga koristiti samo povremeno i u posebno opravdanim situacijama, po nalogu nosioca registracije koji je tada i sam u BiH. Čl. 7: vozilo se prijavljuje samom radnjom prelaska granice, bez papira.
Napomena: Čl. 22. st. 6. govori o sistematskom korištenju po posebnom odobrenju i za taj slučaj računa rok kao ukupno šest mjeseci (kontinuirano ili ne) u svakih 12 mjeseci — to NIJE opći rok. Opći rok za završetak postupka privremenog uvoza privatnog drumskog vozila propisuje nadređeni propis: Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH (Sl. glasnik BiH 13/19), čl. 415. t. c) al. 3) — šest mjeseci. Ovo Uputstvo je iz 2012. i poziva se na tada važeću Odluku (Sl. glasnik BiH 63a/04, čl. 357.-359.), kojoj u važećoj Odluci 13/19 odgovaraju čl. 411.-415. Do 20.09.2026. sajt je tvrdio da za dijasporu ne postoji opći rok od šest mjeseci — to je bilo netačno. Podatak o tri mjeseca i dalje nije pronađen u ovom uputstvu i sajt ga odavde ne navodi.
Sl. glasnik BiH 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17 i dalje · čl. 211., 212. i 213. · provjereno 2026-08-06
Saobraćajna strana vožnje stranih tablica, odvojena od carinske. Čl. 212: strano registrovano vozilo smije u saobraćaj u BiH samo uz važeću potvrdu o registraciji, tablice nadležnog organa zemlje registracije i međunarodnu oznaku zemlje. Čl. 211: vozač uz to mora imati i međunarodnu ispravu o osiguranju od autoodgovornosti koja važi u BiH. Čl. 213. st. 1-2: vozila državljana BiH koji se vrate iz inozemstva da stalno ostanu smiju u saobraćaju biti na stranim tablicama najduže tri mjeseca od dana ulaska, nakon čega moraju biti registrovana u BiH.
Napomena: Ovdje je izvor famoznih „tri mjeseca“ koje mediji često pripisuju carinskim propisima. Rok je saobraćajni i vezan je za povratak radi stalnog ostanka — ne za dijasporu koja i dalje živi vani. Za strance rok teče od dobijanja privremenog boravka dužeg od šest mjeseci ili stalnog nastanjenja.
Sl. glasnik BiH 74/07 · provjereno 2026-08-06
Kako se utvrđuje osnovica na koju se obračunavaju carina i PDV. Carinska vrijednost je vrijednost koju carinski organ prihvati ili utvrdi, a ne automatski iznos s fakture — polazi se od transakcijske vrijednosti uz propisana usklađivanja, u koja spadaju i relevantni troškovi prijevoza i osiguranja do mjesta ulaska u carinsko područje BiH. Osnov za upozorenje da aukcijska cijena oštećenog vozila nije nužno i konačna carinska osnovica.
Napomena: Uputstvo je iz 2007. i u tekstu se poziva na raniji Zakon o carinskoj politici (57/04, 51/06), koji je u međuvremenu zamijenjen Zakonom 58/15. UIO ga i dalje vodi među važećim propisima (Uputstva → Carinska vrijednost), a ne među propisima van snage — provjereno 06.08.2026.
provjereno 2026-08-06
Stope i osnovica: UIO izričito navodi da „standardna stopa carine za putnička motorna vozila iznosi 15 % i PDV 17 %“, te da se za rabljena vozila iz EU „carina je ukinuta i plaća se samo PDV od 17 % na utvrđenu carinsku vrijednost vozila“ — što je ujedno i potvrda da je zakonski pojam osnovice carinska vrijednost, a ne trgovinski CIF. Postupak: na graničnom prelazu izdaje se provozna carinska prijava s rokom do 6 dana, u kojem se vozilo mora javiti ovlaštenom tehničkom servisu radi uvjerenja o homologaciji, nakon čega se carinski postupak završava u nadležnoj carinskoj ispostavi.
Napomena: Ispravlja raniju tvrdnju na sajtu o „roku od 72 sata“, koja nije imala uporište ni u jednom propisu — UINO kao nadležni organ navodi rok do 6 dana. Ovo je zvanična informacija nadležnog organa, ne tekst propisa; ako se pronađe konkretna odredba s brojem dana, dopuniti unos.
Sl. glasnik BiH 13/19, 54/19, 21/20, 47/21, 49/21, 4/22, 23/22 i 6/23 · čl. 130.-155., 411., 413. i 415., Prilozi 17., 18., 23. i 24. · provjereno 2026-09-20
Pravni osnov obrasca JCI i carinske deklaracije. Čl. 130.-152. uređuju carinsku deklaraciju u pisanoj formi, a čl. 153.-155. deklaraciju podnijetu sistemom elektronske razmjene podataka uz kvalifikovani elektronski potpis. Obrazac JCI propisan je Prilogom 17. (set od osam primjeraka) i Prilogom 18. (kombinovani set); Prilog 23. sadrži Objašnjenje jedinstvene carinske deklaracije, a Prilog 24. šifre koje se koriste u obrascima JCI. Privremeni uvoz prijevoznih sredstava: čl. 415. (Rok za završetak postupka) — za drumska prijevozna sredstva u privatne svrhe: student — period studiranja; lice na poslu određenog trajanja — period posla; u drugim slučajevima šest mjeseci (t. c) al. 3)). Čl. 413.: domaće fizičko lice smije strano vozilo koristiti samo povremeno, po uputstvima imaoca registracije koji je tada u BiH.
Napomena: Ovo je važeća provedbena odluka uz Zakon 58/15 i zamjenjuje raniju Odluku iz Sl. glasnika BiH 63a/04, koju UINO danas vodi među propisima van snage. Brojevi članova i priloga za JCI preuzeti su iz pravnog osnova UINO-ove Upute o popunjavanju carinske deklaracije (v. `uputstvo-jci-uino`), koja ih doslovno navodi. Čl. 411.-415. o privremenom uvozu pročitani su direktno iz PDF-a na uino.gov.ba 19.09.2026.
čl. 1., 4., 5., 10., 11. i 14. · provjereno 2026-08-20
Šta je JCI danas i kako se stvarno podnosi. Čl. 1. st. 1. t. a): uputstvo propisuje „način popunjavanja i podnošenja carinske deklaracije koja se, radi elektroničke obrade podataka, sačinjava i šalje na carinski server korištenjem carinskog informatičkog podsustava“. Čl. 10. st. 1.: do uvođenja deklaracije u elektronskoj formi potpisane kvalifikovanim elektronskim potpisom, deklaracija se podnosi u pisanoj (papirnoj) formi otisnuta na zelenom obrascu JCI ili na bijelom listu papira u obliku JCI. Čl. 10. st. 2.: ista deklaracija se popunjava kroz carinski informatički podsistem i preko njega šalje na carinski server radi prihvatanja, evidentiranja (registracije) i provođenja postupka. Čl. 11. st. 1. t. b): za uvozne carinske postupke čiji su predmet motorna i priključna vozila koja podliježu obaveznoj godišnjoj registraciji deklaracija se OBAVEZNO štampa na zelenom obrascu JCI — mogućnost štampanja na bijelom papiru za njih ne važi. Čl. 14. t. c): kod uvoznih postupaka uvozni carinski ured vraća deklarantu/zastupniku primjerak 8 nakon puštanja robe u zahtijevani postupak. Glava II: struktura MRN broja (npr. 23BA0940I3000001H5) kao jedinstvene oznake prihvaćene deklaracije. Šifra postupka puštanja u slobodan promet je 40. Fusnota uz čl. 1.: uputstvo se ne odnosi na carinsku deklaraciju za postupak provoza.
Napomena: Ovo je izvor za precizniju formulaciju „JCI je obrazac carinske deklaracije, a podaci se obrađuju elektronski“ — i za nijansu da baš kod vozila obrazac mora biti odštampan na zelenom JCI setu, pa uvoznik zaista u ruke dobija papir (primjerak 8).
Sl. glasnik BiH 11/16 (Instrukcija o postupku naplate naknade: Sl. glasnik BiH 42/16) · čl. 6. i 9. · provjereno 2026-08-20
Zvanična visina naknade za korištenje carinskog terminala. Čl. 6.: po ulasku u carinski terminal naknada iznosi 40,00 KM za teretna i druga vozila koja nisu putnička, „za putnička vozila u iznosu od 10,00 KM“, i 5,00 KM za prazna vozila nosivosti preko 3,5 tone. Ista odredba izričito kaže: „U visinu naknade iz stava (1) ovog člana nije uključen porez na dodatu vrijednost“ — dakle 10,00 KM + 17% = 11,70 KM za putničko vozilo. Osnov naplate je fizički ulazak vozila na terminal, a plaćena naknada važi 48 sati; za svaki naredni dan zadržavanja naplaćuje se iznos u istoj visini. Čl. 9.: držalac terminala uplaćuje 30% prihoda od naknade na jedinstveni račun.
Napomena: Kalkulator koristi 20 KM za stavku „carinski terminal“ — to je zvanična naknada od 11,70 KM plus orijentaciona rezerva za usluge koje terminal naplaćuje po vlastitom cjenovniku. Zvanična naknada je 11,70 KM i samo se ona može predstaviti kao propisan iznos.
Otvoreno pitanje: Odluka propisuje naknadu po ulasku VOZILA na terminal. Kad se auto doveze na kamionu-transporteru, ulazak naplaćuje transporter kao teretno vozilo (40,00 KM), a raspodjela tog troška po vozilu zavisi od prevoznika — nije propisana. Terminali uz to naplaćuju vlastite usluge (manipulacija, ležarina) po sopstvenom cjenovniku, koji nije jedinstven na nivou BiH.
provjereno 2026-08-18
Ko izdaje dokaz o porijeklu i ko ga traži. UIO doslovno navodi: „Uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaju carinski organi zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika ili, na izvoznikovu odgovornost, njegovog ovlaštenog predstavnika“ — dakle EUR.1 ne izdaje prodavač ni diler, nego carina zemlje izvoza. Izvoznik uz zahtjev mora u svako doba biti spreman carinskim vlastima dati na uvid sve dokumente kojima dokazuje porijeklo. Vrijednosni prag za izjavu o porijeklu na fakturi: „ovlašteni izvoznik, bez obzira na iznos pošiljke“, odnosno „bilo koji izvoznik“ za pošiljku čija ukupna vrijednost ne prelazi 6.000 EUR.
Napomena: Ispravlja raniju tvrdnju na sajtu da „EUR1 izdaje prodavač ili diler“ i da izjavu do 6.000 EUR daje ovlašteni izvoznik — prag od 6.000 EUR važi upravo za izvoznika koji NIJE ovlašteni; ovlašteni ga daje bez ograničenja vrijednosti.
Odluka br. 1/2023 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu, donesena 07.12.2023, objavljena u EU OJ L 2024/390 od 19.02.2024; dopunjena Odlukom br. 2/2024, EU OJ L 2025/17 od 09.01.2025. Stupanje na snagu: 01.01.2025. · provjereno 2026-09-20 · provjeriti ponovo do 2027-02-01
Rok važenja dokaza o porijeklu (10 mjeseci) i naknadno izdavanje EUR.1 (2 godine). Oba podatka su uzeta iz smjernica Evropske komisije „Guidance on the revised PEM rules of origin“, verzija V1 objavljena 26.03.2025. Tačka 2.10 („Validity of a proof of origin“) doslovno: „The 2023 rules prolong the period of validity of a proof of origin from 4 to 10 months“ — dokaz važi deset mjeseci od dana izdavanja i u tom roku mora biti podnesen carinskim organima zemlje uvoznice; podnesen nakon deset mjeseci može biti prihvaćen samo pod određenim uslovima. Tačka 2.9: carinski organi mogu izdati EUR.1 naknadno u roku od dvije godine od dana izvoza, uz oznaku „ISSUED RETROSPECTIVELY“, i to tek nakon provjere da podaci iz zahtjeva izvoznika odgovaraju spisu. Tačka 2.7 (Non-alteration, čl. 14.): roba mora putovati direktno između ugovornih strana; tranzit ili dijeljenje pošiljke u trećoj zemlji dozvoljeni su samo ako roba ostaje pod carinskim nadzorom — vozilo pušteno u slobodan promet i registrovano u trećoj zemlji (npr. SAD) taj uslov ne ispunjava, a treća zemlja nije ni ovlaštena izdati EUR.1 (pročitano 20.09.2026, primijenjeno u vodiču eur1-certifikat).
Napomena: ZAŠTO SE PRIMJENJUJE NA BiH (odnos BiH–EU): Obavijest Evropske komisije o primjeni PEM konvencije — verzija „advanced copy“ od 29.06.2026 — u Tabeli 1 daje odnosu BA↔EU oznaku „R“ (pravila iz 2023), bez dodatne oznake „T“ (prelazna pravila), a u Tabeli 2 datum primjene „(R) 1.1.2025“. Ista oznaka važi i za BA↔CH, BA↔IS i BA↔NO, pa isti rok pokriva i EFTA uvoz. Prelazni režim iz tačke 1.2 smjernica, u kojem su se paralelno primjenjivala pravila iz 2012 i 2023, trajao je od 01.01.2025 do 31.12.2025 — od 01.01.2026 primjenjuju se isključivo pravila iz 2023. Terminologija: „pravila iz 2012“ su Appendix I u verziji iz EU OJ L 54 od 26.02.2013 (rok 4 mjeseca); „pravila iz 2023“ su gore navedena verzija (rok 10 mjeseci). Kontrolni trag na samom dokumentu: uz pravila iz 2023 EUR.1 nosi oznaku „REVISED RULES“ u polju 7 (TARIC šifra U078), a izjava o porijeklu istu oznaku iza teksta izjave (U079).
Otvoreno pitanje: Broj člana Appendixa I koji propisuje rok od 10 mjeseci nije doslovno citiran, jer je eur-lex.europa.eu nedostupan iz našeg okruženja (vraća HTTP 202 bot-provjeru umjesto teksta). Rok je utvrđen iz zvaničnih smjernica Evropske komisije i njene obavijesti o primjeni konvencije, što su dokumenti nadležnog organa, ali nisu sam tekst propisa. Napomena za buduću provjeru: dio izvora i danas prikazuje stari rok od 4 mjeseca — među njima i stranica Access2Markets o (staroj) PEM konvenciji — pa sam pogodak u pretraživaču nije dokaz. Prije oslanjanja na krajnji rok u konkretnom predmetu provjeriti kod nadležne carinske ispostave UINO-a.
§ 6 st. 1, 2, 3a i 4; § 12 st. 1; § 14a st. 6; § 25a st. 5 · provjereno 2026-08-19
Njemačka opća stopa PDV-a: § 12 st. 1 doslovno — „Die Steuer beträgt für jeden steuerpflichtigen Umsatz 19 Prozent der Bemessungsgrundlage“. Izvozna isporuka (Ausfuhrlieferung): § 6 st. 1 t. 2 postoji kad kupac sam preveze ili otpremi robu u treću zemlju i kad je „ausländischer Abnehmer“, a § 6 st. 2 definiše ga kao kupca s prebivalištem ili sjedištem u inostranstvu. § 6 st. 4: uslove izvozne isporuke mora dokazati prodavač („müssen vom Unternehmer nachgewiesen sein“) — zato prodavač, a ne kupac, snosi rizik i postavlja uslove. § 6 st. 3a: rok „vor Ablauf des dritten Kalendermonats, der auf den Monat der Lieferung folgt“ i prag od 50 EUR vezani su za robu koju kupac izvozi „im persönlichen Reisegepäck“ — dakle za lični putni prtljag, a ne za svaku izvoznu isporuku. Maržno oporezivanje: § 14a st. 6 propisuje da račun kod § 25a nosi oznaku „Gebrauchtgegenstände/Sonderregelung“ i da se pravilo o posebnom iskazivanju poreza (§ 14 st. 4 t. 8) ne primjenjuje — otuda na takvom računu nema posebno iskazanog PDV-a. § 25a st. 5 istovremeno kaže da ostala poreska oslobođenja (osim onog za isporuke unutar EU) ostaju netaknuta, pa maržno oporezivanje samo po sebi ne isključuje izvoz.
Napomena: Tekst članova čitan doslovno s gesetze-im-internet.de (zvanično izdanje saveznog Ministarstva pravde i Saveznog ureda za pravosuđe) 19.08.2026. Sajt se na ove članove poziva samo radi objašnjenja mehanizma — konkretan slučaj utvrđuje njemački prodavač sa svojim poreskim savjetnikom.
§ 9 st. 1 i st. 2 · provjereno 2026-08-19
Šta je dokaz o izvozu. § 9 st. 1 t. 1: kod elektronske izvozne deklaracije dokaz je „die durch die zuständige Ausfuhrzollstelle auf elektronischem Weg übermittelte Bestätigung, dass der Gegenstand ausgeführt wurde (Ausgangsvermerk)“ — dakle elektronska potvrda izvozne carinske ispostave, ne pečat na papiru. § 9 st. 2 posebno za vozila koja podliježu registraciji: dokaz mora sadržavati broj šasije (VIN), a prodavač dodatno mora imati potvrdu o registraciji, carinjenju ili oporezivanju uvoza u trećoj zemlji — osim ako je vozilo izvezeno s izvoznim tablicama čiji je broj vidljiv na dokazu, ili ako vozilo nije bilo pušteno u saobraćaj i ne izvozi se na vlastiti pogon.
Napomena: Ovo je pravni razlog zašto pojedini njemački prodavači traže dokaz o registraciji vozila u BiH: bez izvoznih tablica njihov dokaz o izvozu nije dovoljan za svrhe PDV-a, pa im uredba nalaže da pribave dodatnu potvrdu.
Abschnitt 6.11 st. 1 · provjereno 2026-08-19
Razgraničenje roka od tri kalendarska mjeseca. UStAE 6.11 st. 1 reč. 5 doslovno: „Ein Beförderungsmittel nach Abschnitt 3a.5 Abs. 2, seine Bestandteile sowie die Gegenstände zur Ausrüstung und Versorgung sind kein persönliches Reisegepäck“ — prijevozno sredstvo nije lični putni prtljag. Zato se rok iz § 6 st. 3a UStG (i prag od 50 EUR), koji je vezan za izvoz u ličnom putnom prtljagu, ne primjenjuje automatski na samo vozilo.
Otvoreno pitanje: Tekst je pročitan preko baze koja prenosi zvanični UStAE, jer su zvanični serveri saveznog Ministarstva finansija (usth.bundesfinanzministerium.de) iz našeg okruženja nedostupni — vraćaju Radware bot-provjeru umjesto sadržaja. Formulacija je citirana doslovno, ali nije očitana s primarnog državnog servera. UStAE je uputstvo za poreske organe, ne zakon: pojedinačni prodavač i njegov poreski savjetnik mogu rok tumačiti strože i ugovorno ga skratiti.
provjereno 2026-08-19
Postupak izvoza vozila iz Njemačke u zemlju van EU. Za svaki izvoz robe podnosi se carinska deklaracija, pa i za vozilo za privatnu upotrebu; deklaracija se po pravilu podnosi elektronski (ATLAS-Ausfuhr ili IAA-PLUS), a kupac je može podnijeti sam ili preko lica sa sjedištem u EU (špediter, carinski deklarant). Postupak je po pravilu dvostepen — izvozna carinska ispostava prima deklaraciju, a izlazna carinska ispostava nadzire stvarni izlazak robe. Broj šasije se navodi u polju „Warenbezeichnung“. Za vozilo koje se izvozi na vlastiti pogon Zoll preporučuje izvozne tablice: njihov broj je tada obavezno navesti u deklaraciji, „anderenfalls ist der Ausfuhrnachweis nicht für Umsatzsteuerzwecke ausreichend“. Isto važi i za vozila registrovana u EU ili s crvenim/kratkoročnim tablicama — izvoz se ocarini, ali dokaz nije dovoljan za svrhe PDV-a, pa kupac prodavcu mora dostaviti potvrde o registraciji, carinjenju ili oporezivanju uvoza u zemlji van EU. Zoll ujedno navodi da dokaz o preferencijalnom porijeklu za povlaštenu carinu u zemlji odredišta po pravilu pokreće auto-kuća.
provjereno 2026-08-19
Rokovi u izvoznom postupku EU. Za podnošenje izvozne deklaracije nema propisanog roka, ali izvozna carinska ispostava može deklaraciju proglasiti nevažećom „wenn die Waren 150 Tage nach dem Datum der Überlassung der Waren zur Ausfuhr nicht aus dem Zollgebiet der EU ausgeführt wurden“. Ako izlazak nije potvrđen u roku od 90 dana, može se pokrenuti postupak utvrđivanja (Ermittlungsverfahren). Dokument potvrđuje i dvostepenu strukturu: izvozna carinska ispostava (Ausfuhrzollstelle) i izlazna carinska ispostava (Ausgangszollstelle) koja potvrđuje stvarni izlazak robe iz carinskog područja EU.
Napomena: Ovo je rok carinskog postupka, ne poreski rok za povrat. Prodavač u ugovoru gotovo uvijek postavlja vlastiti, kraći rok.
Službene novine FBiH (objava nakon 29.12.2025.); pravni osnov čl. 43. i 44. Zakona o deviznom poslovanju FBiH (Sl. novine FBiH 47/10) · provjereno 2026-09-20
Iznošenje gotovine iz BiH u vodiču o kupovini auta. Tačka III st. (1): „Nosilac je dužan prilikom prelaska državne granice BiH na graničnim prelazima prijaviti carinskom organu svaki fizički prenos gotovine, za vlastite potrebe ili za drugo lice u iznosu 10.000,00 eura ili više.“ Tačka II: gotovina = novčanice i kovanice (domaće i strane), prenosivi instrumenti na donosioca, kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima. Tačka IV st. (1): „Iznošenje gotovine u većem iznosu od propisanog u tački III. ove odluke dozvoljeno je nosiocu rezidentu samo uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva finansija.“ Tačka IV st. (2) nabraja svrhe: trajno iseljenje, liječenje i školovanje, pokloni i pomoć užoj porodici u inostranstvu, nasljeđivanje, useljenikov dug, izdržavanje porodice, zamjena nevažećih novčanica, „drugi opravdani razlog“ — kupovina vozila nije navedena. RS: Uredba Vlade RS (Sl. glasnik RS 46/17, na snazi od 24.05.2017.) podiže prag obavezne prijave na 10.000 EUR. UINO, stranica „Informacije građanima“ (uino.gov.ba/portal/bs/informacije-gradjanima/, pročitana 20.09.2026.): „Svi putnici koji unose ili iznose gotovinu ili vrijednosne papire u iznosu većem od 10.000 evra dužni su da prijave carinskom organu na svakom graničnom prijelazu u Bosni i Hercegovini“ — odnosi se na efektivni strani novac, KM, čekove i vrijednosne papire; obrazac za prijavu gotovine dostupan na graničnim prijelazima i na uino.gov.ba (BS-Obrasci-GOTOVINA.docx). Razlika u pragu („većem od“ kod UINO/RS, „ili više“ kod FBiH) je u vodiču navedena kao ograda.
Napomena: Pročitano s fbihvlada.gov.ba i paragraf.ba 20.09.2026. Do tada je vodič tvrdio „do limita od 15.000 EUR uz odobrenje ministarstva“ — taj limit ne postoji ni u jednom nađenom propisu. Odluka Vlade FBiH je entitetski propis; obaveza prijave carini (UINO) na granici važi za sve.
Otvoreno pitanje: Za rezidente Republike Srpske nije provjereno iz primarnog izvora da li i pod kojim uslovima smiju iznijeti 10.000 EUR ili više (Zakon o deviznom poslovanju RS). Broj Službenih novina FBiH u kojem je odluka objavljena nije očitan sa stranice Vlade.
provjereno 2026-09-20
Odjava vozila iz PRA registra prije trajnog izvoza iz Italije. Uslov: „requisito per la radiazione che, alla data di richiesta della cancellazione, il veicolo abbia la revisione in corso di validità“ — važeći tehnički pregled na dan zahtjeva. Dokument vlasništva zavisi od kad je vozilo posljednji put mijenjalo vlasnika: papirnati Certificato di Proprietà (CdP) izdavan je do 5.10.2015., otad PRA certifikat izdaje digitalno (CDPD) umjesto papirnatog; od 1.10.2021. Certificato di Proprietà i Carta di circolazione zamijenjeni su jedinstvenim Documento Unico (DU). Vozilo koje od 2021. nije mijenjalo vlasnika može i dalje imati CDPD (ili stariji papirnati CdP), a ne DU. Nakon radiacije: „viene emesso il Documento Unico di circolazione e di proprietà (DU) non valido per la circolazione, con l'annotazione della cessazione dalla circolazione del veicolo per definitiva esportazione“.
Napomena: Pročitano 20.09.2026. Vodič o Italiji je do tada naveo papirnati CdP kao da je i dalje standardni dokument uz Carta di circolazione/DU kao alternativu — netačno za vozila mijenjana nakon 2015. odnosno 2021. Formulacija ispravljena da dokument zavisi od godine posljednje promjene vlasništva.
Otvoreno pitanje: Da li je zakazivanje termina na PRA šalteru obavezno u svakom slučaju nije potvrđeno iz ove stranice — vodič to i dalje navodi kao „isključivo uz zakazan termin“, što nije provjereno u ovom zahvatu.
BGBl I Nr. 98/2025 (Betrugsbekämpfungsgesetz 2025), izmjena NoVAG 1991 · provjereno 2026-09-20
NoVA povrat pri izvozu vozila iz Austrije. TPA (poreska savjetodavna kuća), citirajući zakonski tekst: „Als vorübergehende Verwendung gilt eine ununterbrochene Zulassung im Inland innerhalb eines Zeitraums von höchstens 48 Monaten ab der erstmaligen Zulassung“ — rok od 48 mjeseci veže se za neprekidnu registraciju U AUSTRIJI (im Inland), ne za registraciju bilo gdje. WKO (Vanjskotrgovinska komora Austrije), također citirajući zakon: osnovica povrata je gemeiner Wert (tržišna vrijednost) vozila u trenutku posljednje austrijske registracije, ograničen na „höchstens der Anschaffungspreis ohne Umsatzsteuer und NoVA“ (najviše nabavna cijena bez PDV-a i NoVA); „Übersteigt der beantragte Vergütungsbetrag 5.000 EUR, muss der gemeine Wert ... durch ein zusätzliches Gutachten nachgewiesen werden“ — stručna procjena obavezna iznad 5.000 EUR; ako vozilo „aufgrund seines technischen Zustands im Inland nicht mehr zulassungsfähig“ (tehnički nesposobno za registraciju), gemeiner Wert se postavlja na 0 EUR.
Napomena: Pročitano na wko.at i tpa-group.at 20.09.2026 (RIS/BMF stranice s izvornim tekstom zakona vraćale su 429/503/404 iz ovog okruženja). Do tada je vodič tvrdio da 48-mjesečni rok važi za registraciju „u Austriji ili bilo gdje u svijetu“ — netačno, rok je vezan za Zulassung im Inland. Vodič je osnovicu povrata opisivao kao „nižu od tri vrijednosti (neto prodajna cijena, Eurotax/procjeniteljske liste, nabavna cijena)“ — ni WKO ni TPA tu formulu ne potvrđuju za regim od 1.7.2026; obje kuće opisuju jedan gemeiner Wert ograničen gornjom granicom (nabavna cijena bez PDV-a/NoVA), bez pomena Eurotax-a ili trostrukog poređenja.
Otvoreno pitanje: Da li se 48-mjesečni rok računa od PRVE registracije vozila uopće (i u inostranstvu, ako je vozilo prije Austrije bilo registrovano negdje drugo) ili od prve registracije BAŠ u Austriji, nije jednoznačno razriješeno iz dostupnih sekundarnih citata — oba čitanja se oslanjaju na istu rečenicu. Za tipičan slučaj vlasnika koji je vozilo od početka vozio u Austriji razlika je bez praktičnog uticaja. Izvorni tekst § 12a (RIS) nije bio dostupan iz ovog okruženja.
BGBl. Nr. 267/1967, § 46 (konsolidovana verzija) · provjereno 2026-09-20
Privremene tablice za transferne vožnje u Austriji (npr. vlastiti dovoz kupljenog vozila do BiH). Zvanična stranica oesterreich.gv.at: pravni osnov § 46 KFG, tablice se izdaju „for a minimum of 3 days and a maximum of 21 days“, uz obavezno osiguranje za period korištenja. Stranica izričito preporučuje strane (npr. bh.) transferne tablice umjesto austrijskih pri izvozu vozila: „it is best to acquire foreign transfer plates ... as transfer plates obtained in Austria may lead to problems abroad.“ Naziv „Ausfuhrkennzeichen“ je njemački pojam za drugačiji režim (Zollkennzeichen/izvozne tablice s biranim periodom važenja do godinu dana) — u Austriji ekvivalent je Überstellungskennzeichen, s bitno kraćom, fiksnom validnošću.
Napomena: Pročitano 20.09.2026. Vodič je do tada koristio njemački naziv „Ausfuhrkennzeichen“ za austrijske tablice i tvrdio da rade „po istom principu kao u Njemačkoj“ — naziv je ispravljen, a poređenje s Njemačkom uklonjeno jer je austrijski režim (3-21 dan) bitno kraći od njemačkog (do 12 mjeseci, v. bilješke uz vodič o prevozu iz Njemačke).
provjereno 2026-09-20
Izvozna procedura za vozilo koje se trajno izvozi iz Švicarske: „Fahrzeuge, die Sie definitiv aus der Schweiz exportieren möchten, müssen Sie unaufgefordert bei einer für Handelswaren zuständigen Zollstelle zur Ausfuhr anmelden.“ Dokumenti: Fahrzeugausweis (auch falls bereits annulliert), Identitätsnachweis, Ausfuhrzollanmeldung (e-dec Anmeldung), evtl. Ursprungsnachweis. Sistemi: stranica o Passaru — „e-dec Export bis Ende 2025, e-dec Web kann bis auf Weiteres weiterbenutzt werden“; od 01.01.2026. izvoz za firme ide isključivo kroz Passar Ausfuhr.
Napomena: Obje stranice pročitane 20.09.2026. Do tada je vodič o Švicarskoj kao sistem prijave navodio e-dec Export, koji je ugašen 31.12.2025. BAZG stranica za privatna lica i dalje govori o e-dec prijavi (e-dec web).
Otvoreno pitanje: Rok od 90 dana za izvoz vozila radi povrata švicarskog PDV-a, koji je sajt navodio do 20.09.2026., nije pronađen ni na BAZG stranicama ni u drugim izvorima projekta — uklonjen iz vodiča i zamijenjen upućivanjem na rok iz ugovora s dilerom. Stopa MWST od 8,1% (od 01.01.2024.) u ovoj provjeri nije čitana iz MWSTG-a; ostaje kao poznata vrijednost bez vlastitog unosa u registru.
provjereno 2026-08-20
Da dokaz o porijeklu prihvaćen pri uvozu nije konačan. EK doslovno: „The customs authorities may verify whether a product imported is indeed originating or fulfils other origin requirements“, pri čemu se provjera zasniva na administrativnoj saradnji carinskih organa zemlje uvoza i zemlje izvoza. Ključno za korisnika: „The authorities of the exporting party make the final determination of origin and inform the authorities of the importing party of the results“ — konačnu ocjenu porijekla daje carina zemlje IZVOZA, ne carina zemlje uvoza koja je robu ocarinila.
Napomena: Zvanična informacija Evropske komisije, ne tekst propisa. Sam mehanizam provjere propisan je Appendixom I PEM konvencije, čiji član nismo mogli citirati jer je eur-lex.europa.eu nedostupan iz našeg okruženja (vraća HTTP 202 bot-provjeru).
Otvoreno pitanje: Nije provjereno iz teksta propisa: rok u kojem carina zemlje izvoznice mora odgovoriti na zahtjev za provjeru, rok čuvanja dokumentacije kod izvoznika, ni konkretna odredba o naknadnom knjiženju carinskog duga prema uvozniku u BiH. Sajt zato ne navodi nijedan broj uz ovu tvrdnju, samo da naknadna provjera postoji i da preferencijal može biti uskraćen.
provjereno 2026-09-30 · provjeriti ponovo do 2026-11-02
Da postoji PRIJEDLOG, ne propis: „prijedlog je da putnička vozila ubuduće moraju ispunjavati najmanje EURO 6, a teretna EURO 5 emisijski standard“, u kontekstu „uvoza polovnih vozila“. Akt kroz koji bi promjena išla: „Prijedlog novog Pravilnika o registraciji vozila bit će dostupan za konsultacije s javnošću u oktobru.“ Saopćenje objavljeno 25.09.2026.
Napomena: Datum primjene 1.4.2027. NE stoji u saopćenju — potiče iz izjava na press-konferenciji istog dana, kako su ih prenijeli mediji (Klix, N1, Bljesak, Oslobođenje, 25.–30.09.2026.). Sajt ga zato navodi kao „najavljeni datum“, nikad kao datum iz propisa. Ministarstvo je istog dana najavilo i karticu umjesto papirne potvrde o registraciji i nove registracijske naljepnice — to nije tema ovog sajta. Stranica mkt.gov.ba 30.09.2026. vraća certifikat za drugi domen (vijeceministara.gov.ba); sadržaj je pročitan uprkos grešci certifikata.
Otvoreno pitanje: Otvoreno do objave teksta prijedloga: (1) da li N1 (kombi, pikap) spada u „putnička“ (Euro 6) ili „teretna“ (Euro 5) — danas je N1 izjednačen s M1; (2) da li je mjerodavan datum carinjenja, homologacije ili prve registracije u BiH; (3) izuzeci — uvoz radi preseljenja, oldtimeri, električna vozila; (4) da li važi i za nova vozila (saopćenje govori o polovnim, dio medija o svim); (5) konačan datum primjene. Nijedno od ovoga sajt ne smije tvrditi dok tekst prijedloga ne bude javan.
Sl. glasnik BiH 34/11 (dopuna 73/11) · čl. 2.–4. · provjereno 2026-09-30
Nije citirana u vodičima — unos postoji da se zna koji izuzeci od homologacije pojedinačnog vozila postoje van čl. 8. Pravilnika 83/20. Čl. 2.: homologacija se ne provodi za (1) vozila koja ne podliježu registraciji i nisu namijenjena javnim cestama, (2) vozila specijalnih namjena donirana iz inostranstva općinskim, kantonalnim, entitetskim ili državnim organima, (3) vozila koja su po konstrukcijskim karakteristikama posebno prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom, i (dopuna 73/11) (4) vozila specijalnih namjena iz sistema zaštite i spašavanja kupljena iz vlastitih ili budžetskih sredstava. Čl. 3.: zahtjev Ministarstvu komunikacija i prometa, s dokazima da su vozila korištena za posebne namjene i u zemlji porijekla. Čl. 4.: identifikacija i ocjena tehničkog stanja se ipak provode.
Napomena: Oba skenirana PDF-a (homologacija.gov.ba) pročitana vizuelno 30.09.2026. — nemaju tekstualni sloj. Tačka (3) je razlog zašto sajt više ne nabraja izuzeke za vozilo ispod Euro 5 kao zatvorenu listu.
Otvoreno pitanje: Odluka je donesena na osnovu čl. 2. st. 3. Pravilnika o homologaciji iz 2008. (Sl. glasnik BiH 41/08), koji je zamijenjen Pravilnikom 83/20. Nije provjereno da li odluka i dalje važi — homologacija.gov.ba je 30.09.2026. i dalje navodi među propisima. Zato se na sajtu ne tvrdi kao važeće pravilo.
čl. 10. st. 4. i 5. · provjereno 2026-09-30
Od kada je Euro 6 u EU obavezan. Čl. 10. st. 4.: odbijanje homologacije novih tipova koji ne ispunjavaju Euro 6 od 1.9.2014., a za N1 klase II i III i N2 od 1.9.2015. Čl. 10. st. 5.: zabrana registracije, prodaje i stavljanja u upotrebu novih vozila koja ne ispunjavaju Euro 6 od 1.9.2015., a za N1 klase II i III i N2 od 1.9.2016. Koristi se samo kao orijentacija za čitaoca — datum prve registracije nije dokaz norme ni prije ni poslije tih rokova; mjerodavna je norma upisana u dokumentima vozila.
Napomena: Pročitana verzija zadržana u pravu Ujedinjenog Kraljevstva (legislation.gov.uk), jer je eur-lex.europa.eu iz našeg okruženja nedostupan (HTTP 202 bot-provjera). Datumi su dio izvornog teksta uredbe; UK izmjene (SI 2022/1273) mijenjaju nadležne organe i upućivanja, ne rokove.
Sadržaj na ovoj stranici je informativan i ne predstavlja pravni savjet. Za obavezujuće tumačenje obratite se Upravi za indirektno oporezivanje BiH ili ovlaštenom carinskom zastupniku.
