Preskoči na sadržaj

Pravni izvori

Svaki iznos u kalkulatoru i svaka pravna tvrdnja u vodičima oslanja se na konkretan propis. Ovdje su svi na jednom mjestu, s brojem Službenog glasnika i datumom kad je izvor posljednji put otvoren i provjeren.

Propisi se mijenjaju. Ako primijetite da je neki podatak zastario, javite nam preko obrasca u podnožju — ispravljamo prije nego što neko na osnovu toga donese odluku o novcu.

Otvorena pitanja (23)

Kod ovih propisa nešto nije razriješeno iz primarnog izvora. Radije to kažemo nego da navedemo broj u koji nismo sigurni.

Svih 51 izvora.

  • Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine

    Provjereno 13.11.2026.

    Sl. glasnik BiH 58/15 · čl. 5.-6., 37.-41., 43., 76., 79., 110. i 207. tačka a) alineje 7)–10) i 27)

    Oslobađanja: čl. 207. t. a) al. 7) (lična imovina fizičkog lica koje prenosi uobičajeno prebivalište u BiH — povratnička povlastica) i al. 27) (putnički automobil invalidnog lica); al. 8) roba koja se uvozi povodom sklapanja braka („svadbena oprema, predmeti domaćinstva i pokloni, novi ili korišteni“, lica koje se radi braka preseljava iz druge države u BiH), al. 9) lična imovina koju državljanin BiH i strani državljanin stalno nastanjen u BiH naslijedi u drugoj državi, al. 10) školska oprema, obrazovni materijali i povezani predmeti domaćinstva učenika ili studenta koji boravi u BiH radi školovanja (pročitano doslovno 13.11.2026.). Carinsko vrednovanje: čl. 37. — transakcijska vrijednost, „stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu prodatu za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, a po potrebi, usklađena prema odredbama čl. 40. i 41.“, uz uslove iz t. a)-d); čl. 38. — zamjenske metode redom: transakcijska vrijednost identične robe → slične robe → jedinična cijena pri prodaji u BiH → obračunata vrijednost, s tim da se redoslijed posljednje dvije „može zamijeniti na zahtjev deklaranta“; čl. 39. st. 1. — posljednja metoda (raspoloživi podaci u BiH), a st. 2. zabranjuje utvrđivanje vrijednosti prema, između ostalog, „minimalnim carinskim vrijednostima“ (t. f) i „proizvoljnim ili nepostojećim vrijednostima“ (t. g). Čl. 40. st. 1. t. e) i f) dodaje troškove prijevoza i osiguranja, te utovara, istovara i rukovanja „do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine“; čl. 41. — ako su iskazani odvojeno, ne uračunavaju se t. a) troškovi prijevoza nakon ulaska u carinsko područje BiH i t. f) uvozne dažbine i druge naknade koje se plaćaju u BiH pri uvozu ili prodaji robe. Kurs: čl. 43. — preračun „prema važećem srednjem i dnevnom kursu koji objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine“. Dan primjene propisa: čl. 79. — propisi koji važe na dan prihvatanja carinske deklaracije. Zastupanje: čl. 5. i čl. 6. st. 2. — zastupnik „mora biti registriran u Bosni i Hercegovini i upisan u registar koji vodi carinski organ, osim u slučaju iz člana 76. st. (3) i (4)“. Deklarant: čl. 76. st. 1. — deklaraciju može podnijeti „svako lice koje je u mogućnosti carinskom uredu predočiti robu i sve dokumente“ ili lice koje on ovlasti; st. 3. — „Deklarant mora imati sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim lica koje: a) prijavljuje robu za provoz ili privremeni uvoz, b) samo povremeno prijavljuje robu, ako carinski organ to smatra opravdanim.“ Provjera: čl. 80. t. a) — carinski ured može od deklaranta „zahtijevati da dostavi i druge dokumente kako bi utvrdio tačnost podataka u deklaraciji“; čl. 4. (definicija carinske kontrole) obuhvata i „provjeru postojanja i vjerodostojnosti dokumenata“. Provoz: čl. 110. t. a) — glavni obveznik odgovara za predočenje robe odredišnom carinskom uredu „u nepromijenjenom stanju, u propisanom roku“.

    Napomena: Tekst je pročitan iz službenog teksta zakona (Sl. glasnik BiH br. 58 od 21.7.2015). Ispravljeno 09.10.2026: ranije su carinska vrijednost, deklarant i provoz citirani po numeraciji i formulacijama prethodnog zakona. Najvažnija razlika za korisnika: deklarant po čl. 76. st. 3. mora imati sjedište ili prebivalište u BiH, ne registraciju, pa fizičko lice s prebivalištem u BiH taj uslov ispunjava. Raniji navod o naknadi od 1% za carinsko evidentiranje potiče iz stare numeracije i sajt ga više ne navodi.

  • Odluka o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 24/18 i 79/26 · čl. 3. (definicije); čl. 16.–23. (preseljenje, brak, nasljedstvo, školska oprema); čl. 24.–26. (pošiljke iz inostranstva); čl. 34. (lični prtljag putnika); čl. 60. i 61. (Odjeljak AE — putnički automobil koji uvozi invalidno lice); čl. 85. (gorivo) · provjereno 13.11.2026.

    PRESELJENJE, BRAK, NASLJEDSTVO, ŠKOLOVANJE (pročitano doslovno 13.11.2026. iz PDF-a cijelog Sl. glasnika BiH 24/18, sluzbenilist.ba PdfDownload, str. 126–129): DEFINICIJE čl. 3. st. (1): t. a) „lična imovina“ je „svaka imovina namijenjena za ličnu upotrebu određenog lica ili za zadovoljavanje potreba njegovog domaćinstva“ koja „ne smije biti takva da po svojoj prirodi ili količini ukazuje da se uvozi iz komercijalnih razloga“; naročito 1) predmeti domaćinstva, 2) „bicikli i motocikli, privatna motorna vozila i njihove prikolice, kamp kućice, rekreacijska plovila i privatni avioni“, 3) kućne zalihe namirnica i druge potrošne robe u razumnim količinama, „kućni ljubimci i životinje za jahanje, kao i prijenosna oprema primijenjenih i slobodnih zanimanja“; t. b) „predmeti domaćinstva“ su „lični predmeti, kućna posteljina, namještaj i oprema“; t. f) „uobičajeno prebivalište“ je „mjesto u drugoj državi u kojem lice živi neprekidno najmanje 185 dana u kalendarskoj godini zbog ličnih ili poslovnih veza“, a boravak samo zbog školovanja ili studija „ne podrazumijeva, samo po sebi, prijenos uobičajenog prebivališta“; t. i) „zabrana otuđenja“ — ne prodati, prenijeti, dati na upotrebu, u zalog, na pozajmicu, koristiti u druge svrhe ili dati kao osiguranje „bez prethodnog obavještavanja nadležnog carinskog organa i plaćanja uvoznih dažbina“. PRESELJENJE čl. 16.: korisnik je (st. 2) a) državljanin BiH koji prenosi uobičajeno prebivalište iz druge države ili b) strani državljanin koji ga prenosi „i ima odobren privremeni boravak u Bosni i Hercegovini od najmanje godinu dana“. Uslovi (st. 3): a) prije prijenosa uobičajeno prebivalište van BiH „najmanje 12 mjeseci neprekidno“; b) imovina „bila u vlasništvu i koju je koristio u svom ranijem uobičajenom prebivalištu najmanje šest mjeseci prije dana prestanka uobičajenog prebivališta“ — rok od šest mjeseci „ne odnosi se na kućne zalihe namirnica i drugu potrošnu robu“; c) oslobađanje za ličnu imovinu nije koristio u prethodnih pet godina (do dana zahtjeva); d) imovina je „namijenjena za upotrebu u istu svrhu“ u BiH. Ne odobrava se (st. 4) za a) alkoholne proizvode, b) duhan i duhanske proizvode, c) „komercijalna prijevozna sredstva“, d) opremu i predmete za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, „osim prijenosne opreme primijenjenih i slobodnih zanimanja“. St. (5): samo za imovinu prijavljenu „u roku od 12 mjeseci od dana kada je korisnik oslobađanja preseljenjem uspostavio prebivalište ili boravak“ u BiH. St. (6): ako je datum preseljenja iz izjave neusklađen s dokazima tri mjeseca i više, carina može tražiti dodatne dokaze (odjava prebivališta, otkaz zakupa, prestanak zaposlenja, karta, žig granične policije). St. (7): za strane državljane 12 mjeseci se računa do odobrenja privremenog boravka, a rok iz st. 5 od tog datuma. St. (8): imovina se može pustiti „u više odvojenih pošiljki“ u roku iz st. 5. St. (9): zabrana otuđenja 12 mjeseci od puštanja u slobodan promet; „Za privatno motorno vozilo i njegovu prikolicu, kamp kućicu, rekreacijsko plovilo i privatni avion taj rok iznosi 36 mjeseci.“ St. (10): kršenje = dažbine po stopi i vrijednosti na dan postupanja. St. (11): izuzetno, imovina se može prijaviti i prije prestanka prebivališta vani ako se korisnik pisanom izjavom obaveže da će se preseliti „u roku šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva i položi osiguranje“; šest mjeseci vlasništva tada se računa do prvog puštanja u promet. ZAHTJEV čl. 17.: podnosi se uz carinsku deklaraciju „uvoznom carinskom uredu nadležnom prema mjestu prebivališta ili boravka korisnika“; državljanin BiH prilaže 1) potvrdu diplomatskog ili konzularnog predstavništva BiH o periodu neprekidnog uobičajenog prebivališta „ili drugi odgovarajući dokument“, 2) dokaz o prebivalištu ili prijavu boravka u BiH, 3) izjavu o danu preseljenja, nekorištenju oslobađanja u pet godina i upotrebi u istu svrhu, „ovjerenu kod nadležnog organa“, 4) popis lične imovine, 5) prema potrebi dokaz o šest mjeseci vlasništva i korištenja; strani državljanin: akt o privremenom boravku od najmanje godinu dana + dokumenti 3)–5). Odluku donosi carinski organ u upravnom postupku. BRAK čl. 18.–19. (al. 8): svadbena oprema, predmeti domaćinstva i pokloni, novi ili korišteni, lica koje se radi sklapanja braka preseljava iz druge države u BiH; pokloni od lica s uobičajenim prebivalištem vani — „vrijednost svakog pojedinačnog poklona … ne smije biti veća od 2.000,00 konvertibilnih maraka“; uslov 12 mjeseci neprekidno uobičajeno prebivalište vani i dokaz o sklapanju braka; prijava „najranije dva mjeseca prije“ i „najkasnije četiri mjeseca nakon“ datuma braka, u više pošiljki; prije braka — osiguranje; bez alkohola i duhana; zabrana otuđenja 12 mjeseci; zahtjev carinskom uredu prema mjestu boravka uz dokaz o boravku, dokaz o periodu prebivališta vani, popis robe, dokaz o braku ili datumu braka. NASLJEDSTVO čl. 20.–21. (al. 9): lična imovina koju državljanin BiH i strani državljanin stalno nastanjen u BiH naslijedi u drugoj državi; ne odobrava se za alkohol, duhan, komercijalna prijevozna sredstva, opremu za djelatnost (osim prijenosne opreme primijenjenih i slobodnih zanimanja preminulog), zalihe sirovina i proizvoda, životinje i namirnice preko razumnih porodičnih potreba; rok „najkasnije u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke o nasljeđivanju“, u jednoj ili više pošiljki, uz mogućnost produženja zbog posebnih okolnosti (npr. bolest nasljednika); zahtjev uz deklaraciju carinskom uredu „nadležnom prema mjestu predočenja robe“ uz pravosnažnu odluku o nasljeđivanju — za predmete koje je ostavilac lično koristio (odjeća, obuća, posteljina, posuđe, kozmetika, manje kućne potrepštine) dovoljan je izvod iz matične knjige umrlih; odluka kao zabilješka u deklaraciji. Tekst čl. 20. ne izuzima privatno motorno vozilo (izuzeta su samo komercijalna prijevozna sredstva). ŠKOLOVANJE čl. 22.–23. (al. 10): školska oprema (odjeća, obuća, posteljina), obrazovni materijali „uključujući i prijenosne računare“ i povezani predmeti domaćinstva učenika ili studenta upisanog u školsku ustanovu u BiH radi redovnog pohađanja; „najmanje jednom tokom školske godine“; zahtjev ulaznom carinskom uredu uz dokaz o boravku, popis s izjavom o namjeni i dokaz o upisu. Uslovi povratničke povlastice: 12 mjeseci boravka vani, 6 mjeseci vlasništva nad vozilom, uslov da korisnik oslobađanje za ličnu imovinu nije koristio „u prethodnih pet godina“ (čl. 16. st. 3. t. c)), zabrana prodaje 36 mjeseci, rok od 12 mjeseci za uvoz, potrebna dokumentacija. Invalidsko oslobađanje (čl. 60.-61.): oslobađa se „putnički automobil, kojeg jednom u pet godina, u svrhu lične upotrebe, uvoze sljedeća invalidna lica: a) ratni vojni invalid s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, kao i s utvrđenim stepenom invalidnosti od 50% i više, ako je riječ o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta koja uslovljavaju upotrebu vozila prilagođenih invalidnim licima, b) ostala invalidna lica s tjelesnim oštećenjem od najmanje 80%, posebno organa za kretanje (donji ekstremiteti, karlica, kičma) ili organa vida, te invalidno lice kojem je utvrđen teži oblik retardiranosti ili paralize (član 207. tačka a) alineja 27) Zakona)“. Period od pet godina računa se do dana podnošenja zahtjeva (st. 2). „Prilagođen“ automobil = prilagođavanje od strane proizvođača ili ovlaštenog servisera PRIJE ulaska u BiH; serijska oprema se ne računa (st. 3). St. (4), u tekstu izmijenjenom Sl. glasnikom BiH 79/26 (na snazi od 12.11.2026.): putnički automobil „do 45.000,00 konvertibilnih maraka“ (ranije „do 30.000,00 konvertibilnih maraka“). Novi st. (8): „Novčani iznos iz stava (4) ovog člana usklađuje se jednom godišnje sa stopom inflacije u Bosni i Hercegovini.“ — na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH o indeksu potrošačkih cijena, na prijedlog Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, odlukom Vijeća ministara. St. (5)-(7): zabrana otuđenja, ustupanja, zaloga 36 mjeseci; kršenje ili nasljeđivanje u tom roku = plaćanje dažbina. Čl. 61. st. 1: zahtjev se podnosi uz carinsku deklaraciju uvoznom carinskom uredu nadležnom prema mjestu prebivališta korisnika; prilaže t. a) RVI 70%: ovjerenu kopiju rješenja i potvrdu nadležnog organa ne stariju od šest mjeseci; t. b) RVI 50%+: isto plus dokaz o prilagođenosti iz čl. 60. st. 3; t. c) ostalo invalidno lice: dokaz nadležnog organa o tjelesnom oštećenju od najmanje 80%, posebno organa za kretanje (donji ekstremiteti, karlica, kičma) ili organa vida, ili dokaz o težem obliku retardiranosti ili paralize — riječi „nadležnog organa“ i „, posebno“ dodala je izmjena 79/26 (čl. 2.), pa čl. 60. i čl. 61. od 12.11.2026. koriste istu formulaciju. St. 2: odluku u upravnom postupku donosi carinski organ kojem pripada taj uvozni carinski ured. Putnički automobil = tarifni broj 8703 (čl. 3. t. g)). POŠILJKE (paketi iz online kupovine): čl. 24. st. (1)-(2) — oslobađa se „roba zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini“, a to je „roba čija je ukupna vrijednost do 300,00 konvertibilnih maraka po pošiljci“; st. (3) — oslobađanje „ne odobrava se za: a) alkoholne proizvode, b) parfeme i toaletne vode, c) duhan i duhanske proizvode“. Čl. 25.: oslobađanje iz čl. 24. „odobrava usmeno carinski ured kojem je roba predočena“. POKLONI: čl. 26. st. (1)-(2) — roba nekomercijalnog karaktera u pošiljci koju „besplatno šalje fizičko lice iz druge države fizičkom licu u Bosni i Hercegovini“; „povremene pošiljke koje sadrže isključivo robu namijenjenu ličnoj upotrebi ili upotrebi članova domaćinstva“; st. (3) — „do 90,00 konvertibilnih maraka po pošiljci“, uključujući robu iz st. (5); st. (4) — ako je pošiljka veća od tog iznosa i sadrži dva ili više predmeta, oslobađanje do tog iznosa odobrava se za predmete koji bi bili oslobođeni da se uvoze odvojeno, a vrijednost pojedinačnog predmeta se ne dijeli; st. (5) po pošiljci: do 50 cigareta ili 25 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 g duhana za pušenje (ili proporcionalna kombinacija); 1 litra žestokih pića preko 22% vol., ili 1 litra pića do 22% vol., pjenušavih i likerskih vina; „ostalo vino: 2 litre“; „parfemi do 50 ml ili toaletne vode do 250 ml“. PUTNICI: čl. 34. st. (2), po putniku i danu — „do 200 cigareta“, ili do 100 cigarilosa, ili do 50 cigara, ili do 250 g duhana za pušenje (ili proporcionalna kombinacija); alkohol preko 22% vol.: 1 litra, ili do 22% vol.: 2 litre; „mirno vino: 4 litre“; „pivo: 16 litara“. St. (3): „Putnici do 17 godina nisu oslobođeni od plaćanja uvoznih dažbina na robu iz stava (2) ovog člana.“ St. (4): ostala roba nekomercijalnog karaktera „do 600,00 konvertibilnih maraka po putniku i danu, neovisno od vrste prijevoznog sredstva“; st. (5) duhan i alkohol se u tu vrijednost ne uračunavaju; st. (6) ne računaju se ni privremeno uneseni lični prtljag ni „lijekovi neophodni za lične potrebe putnika“; st. (7) vrijednost pojedinog predmeta preko 600 KM „ne može se podijeliti, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dva ili više lica“. St. (8)-(10): odredbe se ne odnose na lica s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnom području, radnike na granici i posadu prijevoznog sredstva; za prva dva „primjenjuje se u slučaju kada ova lica carinsku liniju prelaze sa pograničnom propusnicom“. GORIVO: čl. 85. st. (2) — oslobođeno gorivo u standardnim rezervoarima i „gorivo koje se nalazi u prijenosnim rezervoarima koje imaju privatna motorna vozila i motocikli, u količini do 10 litara po vozilu“; st. (4) koristi se samo u tom vozilu i ne smije se prenijeti drugome.

    Napomena: Čl. 16. i čl. 60.-61. pročitani su doslovno iz službenog teksta. Odluka je od stupanja na snagu (25.04.2018) mijenjana jednom: izmjenom iz Službenog glasnika BiH 79/26, na snazi od 12.11.2026., koja limit vrijednosti putničkog automobila za invalidna lica diže s 30.000 na 45.000 KM i usklađuje formulaciju čl. 61. s čl. 60. Ispravljeno: ranije je stajalo da se povratničko pravo koristi jednom u životu — uslov je razmak od pet godina između dva korištenja. Ispravljeno 09.10.2026: sajt je tvrdio da osnov za invalidsko oslobađanje nije potvrđen i da je uređen entitetskim propisima, a kalkulator ga je primjenjivao bez limita vrijednosti i za svaku kategoriju. Riješeno 09.10.2026: s limitom se poredi cijena vozila bez prijevoza do granice (čl. 3. t. h) odluke i čl. 37. Zakona o carinskoj politici).

    Otvoreno pitanje: Tekst ne kaže šta biva s vozilom iznad limita, osim da ono nije obuhvaćeno; nema odredbe o oslobađanju do limita uz plaćanje na razliku, a praksa Uprave za indirektno oporezivanje nije pronađena. Kalkulator zato iznad limita oslobađanje ne primjenjuje — to je tumačenje, ne citat. Kod pošiljke od trgovca preko 300 KM čl. 24. ne predviđa djelimično oslobađanje (za poklone ga predviđa čl. 26. st. 4.), pa računamo carinu i PDV na cijelu vrijednost — i to je tumačenje teksta, ne izričita odredba. Odluka ne kaže izričito da li se s pragom od 300 KM (i 90 KM) poredi samo cijena robe ili i dostava; carinska vrijednost po Zakonu o carinskoj politici (čl. 40.) dostavu do granice uključuje. Za stanovnike pograničnog područja (čl. 34. st. 8.-10.) nije razriješeno kako se limiti primjenjuju kad granicu ne prelaze s pograničnom propusnicom.

  • Zakon o porezu na dodatu vrijednost Bosne i Hercegovine

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 9/05, 35/05, 100/08, 33/17, 46/23, 80/23 i 20/25 · čl. 21., 23. i 26. tačka 2) · provjereno 13.11.2026.

    Stopa i osnovica PDV-a pri uvozu, te oslobađanje kod povratničke povlastice. Čl. 23. doslovno: „Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%.“ Čl. 21. st. 1.: „Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima“ — dakle carinska vrijednost. Čl. 21. st. 2. u osnovicu uračunava: 1) „akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a“ i 2) „svi zavisni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini“, pri čemu je prvo odredište mjesto navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze. Član 26. t. 2) oslobađa konačni uvoz dobara oslobođenih carine, a izuzetak se izričito odnosi samo na alineje 1) do 6) člana 207. t. a) Zakona o carinskoj politici — „Oslobađanje se ne primjenjuje na dobra oslobođena plaćanja carine prema članu 207. tačka a) alineje od 1) do 6) Zakona o carinskoj politici“ (doslovno, pročitano 13.11.2026.). Preseljenje (al. 7), sklapanje braka (al. 8), nasljedstvo (al. 9), školska oprema (al. 10) i invalidsko vozilo (al. 27) nisu među izuzetim alinejama — za njih se, kad je odobreno oslobađanje od carine, ne plaća ni PDV pri uvozu.

    Napomena: Čl. 21., 23. i 26. pročitani su doslovno iz teksta zakona. Ispravljeno 06.08.2026: ranije je sajt pogrešno tvrdio da povratnik plaća PDV.

    Otvoreno pitanje: Čl. 21. st. 2. t. 2. nabraja zavisne troškove primjerima („provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja“) i ne spominje naknadu za korištenje carinskog terminala. Da li ona ulazi u osnovicu PDV-a pri uvozu nije razriješeno iz primarnog izvora, a mišljenje Uprave za indirektno oporezivanje o tome nije pronađeno. Kalkulator je zasad konzervativno uračunava; razlika je nekoliko KM, a vodič o carinjenju to izričito napominje.

  • Odluka o utvrđivanju Carinske tarife za 2026. godinu

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 80/25 (30.12.2025; VM BiH, 97. sjednica, 16.12.2025; primjena od 01.01.2026) · Uvodne odredbe, Odjeljak II, tačka B (Pravila o jedinstvenoj carinskoj stopi); Opća pravila za uvozne dažbine, t. 1. (kolona 4); Dio II, Glava 87 — tarifni brojevi 8701, 8703, 8704, 8711, 8712 i 8714; Glava 84 — 8433 i 8471; Glave 33, 42, 61–64, 71, 85, 90, 91, 94 i 95 (roba iz online kupovine) · provjereno 12.11.2026. · provjeriti do 15.1.2027.

    Standardna stopa carine po TARIFNOM BROJU (kolona 4 — zemlje s klauzulom najvećeg povlaštenja i sve ostale treće zemlje), preferencijalna po koloni 5 (EU/SAA) i 9-11 (EFTA). Putnički automobili: redovi „ex … putnički automobili“ pod 8703 21–8703 70, nova i korištena — 15%, EU 0. Motocikli, mopedi i skuteri 8711 — svi podbrojevi (8711 10 ≤50 cm³, 8711 20 skuteri i 50–250 cm³, 8711 30 250–500 cm³, 8711 40 500–800 cm³, 8711 50 >800 cm³, 8711 60 električni, 8711 90 ostalo) — 10%, EU 0, EFTA 0. Stopa dakle zavisi od tarifnog broja, ne od homologacijske kategorije (M1/L). Električni putnički automobili 8703 80 — 8703 80 10 00 (nova) i 8703 80 90 00 (korištena) — 5%, EU 0, EFTA 0, CEFTA 0, TUR 0; hibridni putnički automobili (ex 8703 40 10 10, ex 8703 60 10 10, 8703 60 90 00, ex 8703 70 00 10/20) — 15%. Motorna vozila za prevoz robe 8704 (dizel, benzin, hibrid, električni 8704 60 00 00; nova i korištena, i 8704 21/31 do 5 t bruto mase) — 10%, EU 0, EFTA 0 (str. 640–641); izuzetak su ex 8704 10 10 10/20 i ex 8704 10 90 10/20, samoistovarni damperi za rad van cestovne mreže preko 30 t nosivosti — 0%. Poljoprivredni traktori i traktori za šumarstvo na točkovima 8701 91 10 00 – 8701 95 10 00 (do 18 kW, 18–37, 37–75, 75–130, preko 130 kW; bez podjele novi/korišteni) — 10%, EU 0, EFTA 0, CEFTA 0, TUR 0 (str. 636). Kombajni za žetvu i vršidbu 8433 51 00 00 — 5%, EU 0. JEDINSTVENA STOPA (Odjeljak II, t. B): t. 1. — „Jedinstvena carinska stopa od 10% ad valorem primjenjuje se na robe, koje se nalaze u pošiljkama koje šalju fizičke osobe iz inostranstva fizičkim osobama u Bosni i Hercegovini ili koje se nalaze u ličnom prtljagu putnika“, pod uslovom da carinska vrijednost robe koja podliježe plaćanju „ne prelazi 5.000 KM po pošiljci ili po putniku i pod uslovom da se ne radi o uvozu u komercijalne svrhe“; ne primjenjuje se na robu koja po Zakonu o akcizama podliježe obilježavanju akciznim markicama. T. 2. — pošiljka nije komercijalna ako je povremena, sadrži robu za vlastitu upotrebu primaoca ili porodice i pošiljalac je šalje „bez bilo kakvog plaćanja“; za prtljag — roba koju putnik povremeno unosi za sebe, porodicu ili za poklon. T. 3. — ako primalac ili putnik zahtijeva obračun po stopi iz tarife, obračun ide po propisanoj stopi „za svu robu odnosno za cijelu pošiljku“. Jedinstvena stopa se dakle NE odnosi na kupovinu od trgovca (online prodavnice) — tu važi stopa iz kolone 4 za tarifni broj robe. ROBA IZ ONLINE KUPOVINE, kolona 4 (Kina, SAD i sve zemlje bez sporazuma) / kolona 5 (EU, uz dokaz o porijeklu): odjeća, pletena i nepletena (6104, 6109, 6110, 6201–6204), posteljina 6302, kape 6505 — 15% / 0; obuća 6402, 6403, 6404 — 15% / 0; nakit od plemenitih metala 7113 — 15% / 0; bižuterija 7117 — 10% / 0; torbe, novčanici, kovčezi 4202 — 10% / 0; kozmetika i šminka 3304, preparati za kosu 3305, sapun 3401 — 10% / 0; parfemi i toaletne vode 3303 — 5%, a pripremljeni u pakovanja za pojedinačnu prodaju (ex 3303 00 10 10, ex 3303 00 90 10) 10% / 0; plastični proizvodi za kancelariju, odjeću, ukrase 3926 10–40 i 3926 90 97 — 15% / 0; mobilni telefoni 8517 13 00 00 — 5% / 0; prijenosni računari 8471 30 00 00 — 5% / 0; slušalice 8518 30 00 00 — 5% / 0; zvučnici s više zvučnika 8518 22 00 00 — 10% / 0; ruteri 8517 62 00 00 — 10% / 0; punjači akumulatora 8504 40 60 00 — 10% / 0; litij-jonske baterije 8507 60 00 00 — 10% / 0; televizori i monitori 8528 72 — 5% / 0; kamere 8525 — 5% / 0; memorije 8523 — pretežno 5% / 0; fen 8516 31, aparati za kosu 8516 32 — 10% / 0; kuhinjski aparati 8516 50–79 (mikrovalne, kuhala, tosteri, aparati za kafu, friteze) — 15% / 0; kućni aparati 8509 i brijači 8510 — 10% / 0; ručni satovi 9102 — 10% / 0; sunčane naočale 9004 10 — 10% / 0; igračke 9503 — 10% / 0; konzole i igre 9504 — 15% / 0; sportska oprema 9506 — 5% (skije i oprema za skijanje 10%) / 0; lampe 9405 — pretežno 10% / 0; namještaj 9403 — 10% / 0; bicikli 8712 00 30 00 — 10%, električni bicikli i romobili 8711 60 — 10%, dijelovi bicikla 8714 — pretežno 10% / 0; gume za automobile 4011 10 — 10% / 0; dijelovi za vozila 8708 — 5% ili 0% / 0. Cigarete 2402 i vino 2204 — 15% i za EU (kolona 5 = 15).

    Napomena: Pročitano iz službenog PDF-a tarife 19.09.2026. Ispravljeno 19.09.2026: kalkulator je motociklu naplaćivao 15% kao automobilu, a vodič tvrdio da se carinska stopa ne razlikuje po kategoriji vozila. Tarifa se donosi za svaku godinu, pa se ponovo provjerava u januaru 2027.

    Otvoreno pitanje: Ispravljeno 03.11.2026: kalkulator je teretnim vozilima (8704) i poljoprivrednim traktorima (8701 9x) računao 15% carine, a tarifa za njih propisuje 10%. Ujedinjeno Kraljevstvo nema zasebnu kolonu u tarifi za 2026, a preferencijalni tretman robe iz UK nismo provjerili iz primarnog izvora — za UK računamo standardnu stopu. Gdje se stopa razlikuje po podbroju (npr. kuhinjski aparati, lampe, sportska oprema), prikazujemo raspon ili tačan podbroj, ne jednu stopu.

  • Odluka o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila

    Provjereno 2.11.2026.

    Sl. glasnik BiH 23/19 (26.03.2019), na snazi od 01.06.2019 · čl. 1., 4., 7., 9., 13. i 14.; Privitak 1. i 2. (UNECE), Privitak 3. i 4. (EU direktive)

    Minimalna Euro 5 norma za putnička (M1) i laka teretna (N1) vozila, na snazi od 1.6.2019. Euro 4 za N2/N3/M2/M3 rabljena. Kategorija L (motocikli, mopedi, tricikli): čl. 9. i Privitak 4. — za KORIŠTENA vozila ispušna emisija po direktivi 97/24/EC Ch.5 izmijenjenoj sa 2002/51/EC (prvi stepen; UNECE ekvivalent R40/01 za L3-L5 i R47/00 za L1-L2), a buka po 97/24/EC Ch.9. Za NOVA L vozila 2002/51/EC „B“ (L3-L5), odnosno „II“ (L1-L2). Čl. 7.: L6 i L7 ispunjavaju zahtjeve kao L2 odnosno L5. Odluka ne postavlja uslov o starosti vozila: u cijelom tekstu (Sl. glasnik BiH 23/19) nema odredbe o starosti, godištu ni datumu prve registracije — uslovi su tehnički (emisije, buka i dr.). Za vozila na baterijski električni pogon navodi poseban zahtjev (UNECE pravilnik R100, kategorije M i N), uz zahtjev za emisiju CO2 i potrošnju goriva odnosno električne energije (R101, M1 i N1). Zahtjev za emisiju plinovitih zagađivača (UNECE R83; za korištena M1 i N1 serija 06, odnosno Euro 5) primjenjuje se, prema fusnoti Priloga 2., u području primjene koje definiše sam R83.

    Napomena: Pročitano iz PDF-a Službenog glasnika BiH 23/19 (ponovo 30.09.2026). Iz Priloga 2. slijedi da za korištena vozila kategorije N1 važi isti zahtjev za emisiju kao za M1 (Euro 5). Odluka ne navodi kategoriju T (traktori), pa za korištene traktore ne postavlja emisijski zahtjev. Za motocikle odluka ne koristi nazive „Euro 2“ i „Euro 3“, nego navodi direktive; sajt koristi uobičajene EU nazive za iste stepene.

  • Pravilnik o homologaciji vozila

    Provjereno 13.11.2026.

    Sl. glasnik BiH 83/20 i 8/22 · čl. 3. tačka aa), čl. 4. stav (2), čl. 8. stav (1) (posebno t. c), d) i e))

    Izuzeće od homologacije za vozila kategorija M1, N1, L, O1 i O2 koja se uvoze radi preseljenja (t. d) — doslovno: „vozila kategorije M1, vozila kategorije N1, vozila kategorije L te vozila kategorija O1 i O2, koja radi preseljenja uvoze fizička lica koja su neprekidno boravila u inostranstvu najmanje 12 mjeseci, i uz uvjet da su ih lično ili članovi njihovog domaćinstva u inostranstvu posjedovali ili koristili najmanje 6 mjeseci do dana useljenja ili povratka u Bosnu i Hercegovinu, da se ta vozila uvezu u roku od 12 mjeseci od dana useljenja ili povratka, kao i da su prilagođena vožnji desnom stranom“ (pročitano 13.11.2026.); uslovi se razlikuju od carinskih iz Odluke 24/18 čl. 16. — Pravilnik dopušta posjed ili korištenje i od strane članova domaćinstva i traži vozilo za desnu stranu, a carinsko oslobađanje traži vlasništvo i korištenje samog korisnika; isti stav izuzima i oldtimere (t. c) i vozila naslijeđena po pravomoćnom sudskom rješenju (t. e: „vozila koja uvoze lica s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, stečena na osnovu pravomoćnog sudskog rješenja o nasljeđivanju“). To su putevi za uvoz putničkog vozila ispod Euro 5 — do 30.09.2026. registar je preseljenje pogrešno nazivao „jedinim legalnim putem“. Pravilnik ujedno uređuje dva odvojena postupka: homologaciju tipa vozila i homologaciju pojedinačnog vozila (uputstva za oba objavljena u Sl. glasniku BiH 37/22). Za traktore: „vozilo“ je u smislu Pravilnika svako motorno vozilo s vlastitim pogonom čija najveća konstrukcijska brzina prelazi 25 km/h (čl. 3. t. aa); vozila koja se uvoze moraju biti homologirana da bi bila uvozno ocarinjena, osim ako Pravilnik drugačije ne uređuje (čl. 4. st. 2); čl. 8. st. 1 ne izuzima poljoprivredne traktore na točkovima — izuzima, između ostalog, vozila koja ne podliježu registraciji i nisu namijenjena javnim cestama (t. f), radne strojeve za šumarstvo po ISO 6814 (t. r), strojeve za zemljane radove po ISO 6165 (t. s) i vozila s gusjenicama (t. u).

    Napomena: Ispravljeno 06.08.2026: ranije je naveden samo Sl. glasnik BiH 83/20, a pravilnik čine i izmjene iz 8/22.

  • Cjenovnik (Cjenik) usluga za provedbu homologacije

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 50/22 (29.07.2022), str. 4-5 · tačka II. i tačka IV. · provjereno 20.8.2026.

    Naknada za homologaciju POJEDINAČNOG vozila po kategoriji, bez PDV-a (tabela iz tačke II.): M1 i N1 — 170,00 KM; M2, M3, N2 i N3 — 280,00 KM; O1 i O2 — 130,00 KM; O3 i O4 — 170,00 KM; L1, L2 i L3 — 90,00 KM; L4 i L5 — 100,00 KM; L6 i L7 — 110,00 KM. Uz to, nezavisno od kategorije: „Izdavanje potvrde proizvođača iznosi 50,00 KM“ i „Naknada za ovjeravanje 'COC dokumenta' iznosi 30,00 KM“. Tačka IV. doslovno: „Sve navedene naknade su bez uključenog PDV-a.“ Otuda za M1/N1: (170+30) × 1,17 = 234,00 KM sa COC-om i (170+50) × 1,17 = 257,40 KM bez njega; za motocikl (L1-L3): 140,40 KM odnosno 163,80 KM.

    Napomena: Cjenovnik izričito zamjenjuje raniji iz Sl. glasnika BiH 89/10; pročitan je iz skeniranog originala 20.08.2026. Ispravljeno: ranije je sajt navodio paušalnu cifru od 280 KM, a kalkulator je svakoj kategoriji naplaćivao iznos za M1, pa je motocikl bio precijenjen za 93,60 KM.

    Otvoreno pitanje: Sam cjenovnik kaže da u iznose nisu uključeni troškovi eventualnih ispitivanja prema posebnim procedurama — za vozilo koje traži dodatno ispitivanje stvarni trošak je viši od tabličnog. Kategorija T (traktor) se u tabeli ne pojavljuje, pa se za nju iznos ne prikazuje kao propisan. Naknada za identifikaciju i ocjenu tehničkog stanja kod posebnih vrsta uvoza (čl. 29. st. (2) Pravilnika o homologaciji, 75% naknade za pojedinačnu homologaciju) nije uračunata u kalkulator.

  • Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih, hibridnih i CNG/LPG vozila do 31.12.2026. godine

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 22/26 (23.3.2026) · provjereno 20.9.2026. · provjeriti do 15.12.2026.

    Carina 0% na nova električna i CNG/LPG vozila, 5% na nova hibridna. Čl. 3. st. 1. taksativno nabraja tarifne oznake: ex 8703 21 10 20, ex 8703 22 10 20, ex 8703 23 19 20 (putnički automobili sa CNG/LPG, novi — 0%); ex 8703 40 10 10, ex 8703 60 10 10, ex 8703 70 00 10 (hibridni putnički automobili, novi — 5%); 8703 80 10 00 (samo električni motor, nova — 0%); ex 8704 21 31 10, ex 8704 21 91 10 (teretna CNG, nova — 0%); 8704 60 00 00 (teretna električna, nova — 0%). Tarifni broj 8711 (motocikli) NIJE obuhvaćen. Čl. 3. st. 4.: „nova vozila“ znači vozila u skladu s Napomenama s objašnjenjem Kombinovane nomenklature EU. Čl. 3. st. 5.: uz carinsku deklaraciju podnosi se potvrda Vanjskotrgovinske komore BiH da se roba ne proizvodi u zemlji. Odluka VM broj 54/26 donesena 18.02.2026. (102. sjednica), objavljena 23.03.2026., stupa na snagu osmog dana od donošenja, važi do 31.12.2026. Kalkulator stopu primjenjuje samo kad je vozilo označeno kao novo.

    Napomena: Tekst je pročitan iz skeniranog PDF-a Službenog glasnika BiH 22/26 (20.09.2026). Ispravljeno 20.09.2026: sajt je potvrdu Vanjskotrgovinske komore opisivao kao dokaz da je vozilo novo — ona dokazuje da se roba ne proizvodi u BiH. Ispravljeno 20.08.2026: kalkulator je eko-stopu primjenjivao i na rabljena vozila. Rabljeni hibrid bez dokaza o porijeklu plaća 15%, a rabljeni čisto električni automobil 5% — po redovnoj stopi Carinske tarife, ne po ovoj odluci.

    Otvoreno pitanje: Odluka ističe 31.12.2026, a čl. 4. dopušta Vijeću ministara da je preispita dva puta godišnje — nije poznato hoće li biti produžena. Ako ne bude, povlastica se uklanja iz kalkulatora. Za laka teretna vozila (N1) odluka obuhvata samo CNG i električna (ne LPG ni hibride), a motocikle i traktore ne obuhvata; kalkulator to primjenjuje od 20.09.2026.

  • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropskih zajednica (SAA)

    Provjereno 1.5.2026.

    Preferencijalna carinska stopa 0% za vozila EU porijekla uz dokaz o porijeklu (EUR.1 ili izjava na fakturi), umjesto standardnih 15%.

  • Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island, Lihtenštajn)

    Otvoreno pitanje

    čl. 8. · provjereno 25.7.2026.

    Preferencijalna carina 0% i za vozila iz EFTA država uz valjan dokaz o porijeklu. Po čl. 8. primjenjuju se pravila o porijeklu iz PEM konvencije (od 1.1.2015), koja omogućava dijagonalnu kumulaciju između EU, EFTA, Turske i Zapadnog Balkana.

    Napomena: Potpisan 2013, na snazi od 2015. Ispravljeno: ranije je na sajtu stajalo da uvoz iz Švicarske nema pravo na EUR.1.

    Otvoreno pitanje: Pravna mogućnost postoji, ali je za polovno vozilo papirni trag o porijeklu često prekinut — zato kalkulator EUR.1 drži isključenim dok ga korisnik sam ne uključi.

  • Uputstvo o carinskom postupku u putničkom prometu

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 48/13 (izmjene 3/16, 47/17, 88/17, 30/18) · čl. 13. st. (9)–(13) i čl. 14. st. (1), u tekstu iz izmjene 30/18 · provjereno 12.11.2026.

    Opći okvir carinskog postupka u putničkom prometu. Sam tekst navodi samo načelo („brzo i bez nepotrebnih formalnosti“) i ne propisuje broj dana za prijavu vozila — konkretan rok vidi kod uputstva UINO-a za uvoz motornih vozila. Za alat „Šta smijem unijeti“: čl. 13. st. (9) — roba koja ispunjava uslove za oslobađanje od carine „oslobođena je i od plaćanja: a) poreza na dodanu vrijednost … i b) akcize“. St. (10) — primjer: televizor carinske vrijednosti 800 KM se ne dijeli na 600 KM oslobođenih i 200 KM s dažbinama, nego se dažbine računaju na cijelih 800 KM; ni četiri putnika ne mogu spojiti limite za jedan predmet od 2.400 KM. Čl. 14. st. (1) — nekomercijalnu robu preko oslobođenih količina i vrijednosti, čija ukupna carinska vrijednost „ne prelazi 1.500,00 konvertibilnih maraka“, putnik prijavljuje usmeno ulaznom graničnom carinskom uredu i ona se carini u skraćenom postupku; carinski službenik za oslobađanje izdvaja predmete veće vrijednosti, a za plaćanje one manje vrijednosti (primjer: od predmeta od 590, 580 i 560 KM oslobađa se onaj od 590 KM).

    Otvoreno pitanje: Usmena prijava i skraćeni postupak po Uputstvu idu do 1.500 KM ukupne vrijednosti, a jedinstvena carinska stopa od 10% po Carinskoj tarifi do 5.000 KM po putniku. Kakva se prijava traži između ta dva iznosa Uputstvo izričito ne kaže.

  • Uputstvo o privremenom uvozu (UINO)

    Provjereno 19.9.2026.

    Sl. glasnik BiH 61/12 · čl. 7., 21. i 22.

    Ko smije voziti vozilo sa stranim tablicama u BiH. Čl. 21. st. 1: pravo ima i državljanin BiH s prebivalištem u BiH koji ima uobičajeno mjesto boravka van BiH iz privatnih ili profesionalnih razloga (dokazuje se radnom dozvolom, zdravstvenim osiguranjem, dokumentom o primanjima ili dozvolom boravka). Čl. 21. st. 3: takvo vozilo se ne smije dati u zakup, posuditi ni dati na upotrebu drugom licu u BiH. Čl. 22. st. 8: lice s prebivalištem u BiH smije ga koristiti samo povremeno i u posebno opravdanim situacijama, po nalogu nosioca registracije koji je tada i sam u BiH. Čl. 7: vozilo se prijavljuje samom radnjom prelaska granice, bez papira.

    Napomena: Uputstvo je iz 2012. i poziva se na tada važeću provedbenu odluku. Šest mjeseci u svakih 12 iz čl. 22. st. 6. odnosi se samo na sistematsko korištenje po posebnom odobrenju; opći rok od šest mjeseci za privremeni uvoz privatnog drumskog vozila propisuje važeća Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici (Sl. glasnik BiH 13/19, čl. 415. t. c) al. 3). Ispravljeno 20.09.2026: sajt je tvrdio da za dijasporu ne postoji opći rok od šest mjeseci. Rok od tri mjeseca u ovom uputstvu nije pronađen i sajt ga odavde ne navodi.

  • Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini

    Provjereno 6.8.2026.

    Sl. glasnik BiH 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17 i dalje · čl. 211., 212. i 213.

    Saobraćajna strana vožnje stranih tablica, odvojena od carinske. Čl. 212: strano registrovano vozilo smije u saobraćaj u BiH samo uz važeću potvrdu o registraciji, tablice nadležnog organa zemlje registracije i međunarodnu oznaku zemlje. Čl. 211: vozač uz to mora imati i međunarodnu ispravu o osiguranju od autoodgovornosti koja važi u BiH. Čl. 213. st. 1-2: vozila državljana BiH koji se vrate iz inozemstva da stalno ostanu smiju u saobraćaju biti na stranim tablicama najduže tri mjeseca od dana ulaska, nakon čega moraju biti registrovana u BiH.

    Napomena: Ovo je izvor roka od tri mjeseca koji mediji često pripisuju carinskim propisima. Rok je saobraćajni i vezan je za povratak radi stalnog ostanka — ne za dijasporu koja i dalje živi vani. Za strance rok teče od dobijanja privremenog boravka dužeg od šest mjeseci ili stalnog nastanjenja.

  • Uputstvo o utvrđivanju carinske vrijednosti (UINO)

    Provjereno 6.8.2026.

    Sl. glasnik BiH 74/07

    Kako se utvrđuje osnovica na koju se obračunavaju carina i PDV. Carinska vrijednost je vrijednost koju carinski organ prihvati ili utvrdi, a ne automatski iznos s fakture — polazi se od transakcijske vrijednosti uz propisana usklađivanja, u koja spadaju i relevantni troškovi prijevoza i osiguranja do mjesta ulaska u carinsko područje BiH. Osnov za upozorenje da aukcijska cijena oštećenog vozila nije nužno i konačna carinska osnovica.

    Napomena: Uputstvo je iz 2007. i poziva se na raniji Zakon o carinskoj politici (57/04, 51/06), koji je zamijenjen zakonom 58/15. Uprava za indirektno oporezivanje ga i dalje vodi među važećim propisima, a ne među propisima van snage (provjereno 06.08.2026).

  • UINO — Uvoz motornih vozila (zvanična informacija Uprave za indirektno oporezivanje BiH)

    Provjereno 6.8.2026.

    Stope i osnovica: UIO izričito navodi da „standardna stopa carine za putnička motorna vozila iznosi 15 % i PDV 17 %“, te da se za rabljena vozila iz EU „carina je ukinuta i plaća se samo PDV od 17 % na utvrđenu carinsku vrijednost vozila“ — što je ujedno i potvrda da je zakonski pojam osnovice carinska vrijednost, a ne trgovinski CIF. Postupak: na graničnom prelazu izdaje se provozna carinska prijava s rokom do 6 dana, u kojem se vozilo mora javiti ovlaštenom tehničkom servisu radi uvjerenja o homologaciji, nakon čega se carinski postupak završava u nadležnoj carinskoj ispostavi.

    Napomena: Ispravljeno: ranije je na sajtu stajao „rok od 72 sata“, koji nema uporište ni u jednom propisu — Uprava za indirektno oporezivanje kao nadležni organ navodi rok do 6 dana. Ovo je zvanična informacija nadležnog organa, ne tekst propisa.

  • Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini

    Provjereno 20.9.2026.

    Sl. glasnik BiH 13/19, 54/19, 21/20, 47/21, 49/21, 4/22, 23/22 i 6/23 · čl. 130.-155., 411., 413. i 415., Prilozi 17., 18., 23. i 24.

    Pravni osnov obrasca JCI i carinske deklaracije. Čl. 130.-152. uređuju carinsku deklaraciju u pisanoj formi, a čl. 153.-155. deklaraciju podnijetu sistemom elektronske razmjene podataka uz kvalifikovani elektronski potpis. Obrazac JCI propisan je Prilogom 17. (set od osam primjeraka) i Prilogom 18. (kombinovani set); Prilog 23. sadrži Objašnjenje jedinstvene carinske deklaracije, a Prilog 24. šifre koje se koriste u obrascima JCI. Privremeni uvoz prijevoznih sredstava: čl. 415. (Rok za završetak postupka) — za drumska prijevozna sredstva u privatne svrhe: student — period studiranja; lice na poslu određenog trajanja — period posla; u drugim slučajevima šest mjeseci (t. c) al. 3)). Čl. 413.: domaće fizičko lice smije strano vozilo koristiti samo povremeno, po uputstvima imaoca registracije koji je tada u BiH.

    Napomena: Ovo je važeća provedbena odluka uz Zakon 58/15 i zamjenjuje raniju odluku iz Sl. glasnika BiH 63a/04, koju Uprava za indirektno oporezivanje vodi među propisima van snage. Brojevi članova i priloga za JCI preuzeti su iz pravnog osnova Upute UIO-a o popunjavanju carinske deklaracije, koja ih doslovno navodi; čl. 411.-415. o privremenom uvozu pročitani su direktno iz teksta odluke.

  • UINO — Uputstvo o popunjavanju carinske deklaracije i deklaracije za privremeni smještaj

    Provjereno 20.8.2026.

    čl. 1., 4., 5., 10., 11. i 14.

    Šta je JCI danas i kako se stvarno podnosi. Čl. 1. st. 1. t. a): uputstvo propisuje „način popunjavanja i podnošenja carinske deklaracije koja se, radi elektroničke obrade podataka, sačinjava i šalje na carinski server korištenjem carinskog informatičkog podsustava“. Čl. 10. st. 1.: do uvođenja deklaracije u elektronskoj formi potpisane kvalifikovanim elektronskim potpisom, deklaracija se podnosi u pisanoj (papirnoj) formi otisnuta na zelenom obrascu JCI ili na bijelom listu papira u obliku JCI. Čl. 10. st. 2.: ista deklaracija se popunjava kroz carinski informatički podsistem i preko njega šalje na carinski server radi prihvatanja, evidentiranja (registracije) i provođenja postupka. Čl. 11. st. 1. t. b): za uvozne carinske postupke čiji su predmet motorna i priključna vozila koja podliježu obaveznoj godišnjoj registraciji deklaracija se OBAVEZNO štampa na zelenom obrascu JCI — mogućnost štampanja na bijelom papiru za njih ne važi. Čl. 14. t. c): kod uvoznih postupaka uvozni carinski ured vraća deklarantu/zastupniku primjerak 8 nakon puštanja robe u zahtijevani postupak. Glava II: struktura MRN broja (npr. 23BA0940I3000001H5) kao jedinstvene oznake prihvaćene deklaracije. Šifra postupka puštanja u slobodan promet je 40. Fusnota uz čl. 1.: uputstvo se ne odnosi na carinsku deklaraciju za postupak provoza.

    Napomena: Ovo je izvor za formulaciju da je JCI obrazac carinske deklaracije, a podaci se obrađuju elektronski — i za nijansu da kod vozila obrazac mora biti odštampan na zelenom JCI obrascu, pa uvoznik u ruke dobija papir (primjerak 8).

  • Odluka o carinskom terminalu

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 11/16 (Instrukcija o postupku naplate naknade: Sl. glasnik BiH 42/16) · čl. 6. i 9. · provjereno 20.8.2026.

    Zvanična visina naknade za korištenje carinskog terminala. Čl. 6.: po ulasku u carinski terminal naknada iznosi 40,00 KM za teretna i druga vozila koja nisu putnička, „za putnička vozila u iznosu od 10,00 KM“, i 5,00 KM za prazna vozila nosivosti preko 3,5 tone. Ista odredba izričito kaže: „U visinu naknade iz stava (1) ovog člana nije uključen porez na dodatu vrijednost“ — dakle 10,00 KM + 17% = 11,70 KM za putničko vozilo. Osnov naplate je fizički ulazak vozila na terminal, a plaćena naknada važi 48 sati; za svaki naredni dan zadržavanja naplaćuje se iznos u istoj visini. Čl. 9.: držalac terminala uplaćuje 30% prihoda od naknade na jedinstveni račun.

    Napomena: Kalkulator za stavku „carinski terminal“ koristi 20 KM: zvaničnu naknadu od 11,70 KM plus orijentacionu rezervu za usluge koje terminal naplaćuje po vlastitom cjenovniku. Samo se 11,70 KM može predstaviti kao propisan iznos.

    Otvoreno pitanje: Odluka propisuje naknadu po ulasku vozila na terminal. Kad se auto doveze na kamionu-transporteru, ulazak se transporteru naplaćuje kao teretnom vozilu (40,00 KM), a raspodjela tog troška po vozilu zavisi od prevoznika i nije propisana. Terminali uz to naplaćuju vlastite usluge (manipulacija, ležarina) po cjenovniku koji nije jedinstven na nivou BiH.

  • UINO — Porijeklo robe (zvanična informacija Uprave za indirektno oporezivanje BiH)

    Provjereno 18.8.2026.

    Ko izdaje dokaz o porijeklu i ko ga traži. UIO doslovno navodi: „Uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaju carinski organi zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika ili, na izvoznikovu odgovornost, njegovog ovlaštenog predstavnika“ — dakle EUR.1 ne izdaje prodavač ni diler, nego carina zemlje izvoza. Izvoznik uz zahtjev mora u svako doba biti spreman carinskim vlastima dati na uvid sve dokumente kojima dokazuje porijeklo. Vrijednosni prag za izjavu o porijeklu na fakturi: „ovlašteni izvoznik, bez obzira na iznos pošiljke“, odnosno „bilo koji izvoznik“ za pošiljku čija ukupna vrijednost ne prelazi 6.000 EUR.

    Napomena: Ispravljeno: ranije je na sajtu stajalo da „EUR.1 izdaje prodavač ili diler“ i da izjavu o porijeklu do 6.000 EUR daje ovlašteni izvoznik. Prag od 6.000 EUR važi upravo za izvoznika koji nije ovlašteni; ovlašteni izvoznik izjavu daje bez ograničenja vrijednosti.

  • Revidirana PEM konvencija („pravila iz 2023“) — Appendix I, u verziji izmijenjenoj Odlukom Zajedničkog odbora br. 1/2023

    Otvoreno pitanje

    Odluka br. 1/2023 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu, donesena 07.12.2023, objavljena u EU OJ L 2024/390 od 19.02.2024; dopunjena Odlukom br. 2/2024, EU OJ L 2025/17 od 09.01.2025. Stupanje na snagu: 01.01.2025. · provjereno 20.9.2026. · provjeriti do 1.2.2027.

    Rok važenja dokaza o porijeklu (10 mjeseci) i naknadno izdavanje EUR.1 (2 godine). Oba podatka su uzeta iz smjernica Evropske komisije „Guidance on the revised PEM rules of origin“, verzija V1 objavljena 26.03.2025. Tačka 2.10 („Validity of a proof of origin“) doslovno: „The 2023 rules prolong the period of validity of a proof of origin from 4 to 10 months“ — dokaz važi deset mjeseci od dana izdavanja i u tom roku mora biti podnesen carinskim organima zemlje uvoznice; podnesen nakon deset mjeseci može biti prihvaćen samo pod određenim uslovima. Tačka 2.9: carinski organi mogu izdati EUR.1 naknadno u roku od dvije godine od dana izvoza, uz oznaku „ISSUED RETROSPECTIVELY“, i to tek nakon provjere da podaci iz zahtjeva izvoznika odgovaraju spisu. Tačka 2.7 (Non-alteration, čl. 14.): roba mora putovati direktno između ugovornih strana; tranzit ili dijeljenje pošiljke u trećoj zemlji dozvoljeni su samo ako roba ostaje pod carinskim nadzorom — vozilo pušteno u slobodan promet i registrovano u trećoj zemlji (npr. SAD) taj uslov ne ispunjava, a treća zemlja nije ni ovlaštena izdati EUR.1 (pročitano 20.09.2026, primijenjeno u vodiču eur1-certifikat).

    Napomena: Prema obavijesti Evropske komisije o primjeni konvencije, odnos BiH–EU od 01.01.2025. ide po pravilima iz 2023, kao i odnosi BiH sa Švicarskom, Islandom i Norveškom, pa isti rok važi i za uvoz iz tih zemalja. Prelazni režim, u kojem su se paralelno primjenjivala pravila iz 2012. (rok 4 mjeseca) i 2023. (rok 10 mjeseci), trajao je do 31.12.2025. Uz pravila iz 2023. EUR.1 nosi oznaku „REVISED RULES“ u polju 7.

    Otvoreno pitanje: Član konvencije koji propisuje rok od 10 mjeseci nije citiran doslovno, jer zvanični tekst propisa u trenutku provjere nije bio dostupan; rok je utvrđen iz zvaničnih smjernica i obavijesti Evropske komisije. Dio izvora i danas prikazuje stari rok od 4 mjeseca, pa pogodak u pretraživaču nije dokaz. Prije oslanjanja na krajnji rok u konkretnom predmetu provjerite kod nadležne carinske ispostave.

  • Umsatzsteuergesetz (UStG) — njemački Zakon o porezu na dodatu vrijednost

    Provjereno 19.8.2026.

    § 6 st. 1, 2, 3a i 4; § 12 st. 1; § 14a st. 6; § 25a st. 5

    Njemačka opća stopa PDV-a: § 12 st. 1 doslovno — „Die Steuer beträgt für jeden steuerpflichtigen Umsatz 19 Prozent der Bemessungsgrundlage“. Izvozna isporuka (Ausfuhrlieferung): § 6 st. 1 t. 2 postoji kad kupac sam preveze ili otpremi robu u treću zemlju i kad je „ausländischer Abnehmer“, a § 6 st. 2 definiše ga kao kupca s prebivalištem ili sjedištem u inostranstvu. § 6 st. 4: uslove izvozne isporuke mora dokazati prodavač („müssen vom Unternehmer nachgewiesen sein“) — zato prodavač, a ne kupac, snosi rizik i postavlja uslove. § 6 st. 3a: rok „vor Ablauf des dritten Kalendermonats, der auf den Monat der Lieferung folgt“ i prag od 50 EUR vezani su za robu koju kupac izvozi „im persönlichen Reisegepäck“ — dakle za lični putni prtljag, a ne za svaku izvoznu isporuku. Maržno oporezivanje: § 14a st. 6 propisuje da račun kod § 25a nosi oznaku „Gebrauchtgegenstände/Sonderregelung“ i da se pravilo o posebnom iskazivanju poreza (§ 14 st. 4 t. 8) ne primjenjuje — otuda na takvom računu nema posebno iskazanog PDV-a. § 25a st. 5 istovremeno kaže da ostala poreska oslobođenja (osim onog za isporuke unutar EU) ostaju netaknuta, pa maržno oporezivanje samo po sebi ne isključuje izvoz.

    Napomena: Tekst članova pročitan je doslovno iz zvaničnog njemačkog izdanja propisa (19.08.2026). Sajt se na ove članove poziva samo radi objašnjenja mehanizma — konkretan slučaj utvrđuje njemački prodavač sa svojim poreskim savjetnikom.

  • Umsatzsteuer-Durchführungsverordnung (UStDV) — njemačka uredba o provođenju Zakona o PDV-u

    Provjereno 19.8.2026.

    § 9 st. 1 i st. 2

    Šta je dokaz o izvozu. § 9 st. 1 t. 1: kod elektronske izvozne deklaracije dokaz je „die durch die zuständige Ausfuhrzollstelle auf elektronischem Weg übermittelte Bestätigung, dass der Gegenstand ausgeführt wurde (Ausgangsvermerk)“ — dakle elektronska potvrda izvozne carinske ispostave, ne pečat na papiru. § 9 st. 2 posebno za vozila koja podliježu registraciji: dokaz mora sadržavati broj šasije (VIN), a prodavač dodatno mora imati potvrdu o registraciji, carinjenju ili oporezivanju uvoza u trećoj zemlji — osim ako je vozilo izvezeno s izvoznim tablicama čiji je broj vidljiv na dokazu, ili ako vozilo nije bilo pušteno u saobraćaj i ne izvozi se na vlastiti pogon.

    Napomena: Ovo je pravni razlog zašto pojedini njemački prodavači traže dokaz o registraciji vozila u BiH: bez izvoznih tablica njihov dokaz o izvozu nije dovoljan za svrhe PDV-a, pa im uredba nalaže da pribave dodatnu potvrdu.

  • Umsatzsteuer-Anwendungserlass (UStAE), Abschnitt 6.11 — Ausfuhrlieferungen im nichtkommerziellen Reiseverkehr

    Otvoreno pitanje

    Abschnitt 6.11 st. 1 · provjereno 19.8.2026.

    Razgraničenje roka od tri kalendarska mjeseca. UStAE 6.11 st. 1 reč. 5 doslovno: „Ein Beförderungsmittel nach Abschnitt 3a.5 Abs. 2, seine Bestandteile sowie die Gegenstände zur Ausrüstung und Versorgung sind kein persönliches Reisegepäck“ — prijevozno sredstvo nije lični putni prtljag. Zato se rok iz § 6 st. 3a UStG (i prag od 50 EUR), koji je vezan za izvoz u ličnom putnom prtljagu, ne primjenjuje automatski na samo vozilo.

    Otvoreno pitanje: Formulacija je citirana doslovno, ali ne s primarnog državnog izvora, jer on u trenutku provjere nije bio dostupan; korištena je baza koja prenosi zvanični tekst. UStAE je uputstvo za poreske organe, ne zakon: pojedinačni prodavač i njegov poreski savjetnik mogu rok tumačiti strože i ugovorno ga skratiti.

  • Zoll (njemačka carinska uprava) — Kauf von Kraftfahrzeugen: Ausfuhr von Kraftfahrzeugen durch Privatpersonen

    Provjereno 19.8.2026.

    Postupak izvoza vozila iz Njemačke u zemlju van EU. Za svaki izvoz robe podnosi se carinska deklaracija, pa i za vozilo za privatnu upotrebu; deklaracija se po pravilu podnosi elektronski (ATLAS-Ausfuhr ili IAA-PLUS), a kupac je može podnijeti sam ili preko lica sa sjedištem u EU (špediter, carinski deklarant). Postupak je po pravilu dvostepen — izvozna carinska ispostava prima deklaraciju, a izlazna carinska ispostava nadzire stvarni izlazak robe. Broj šasije se navodi u polju „Warenbezeichnung“. Za vozilo koje se izvozi na vlastiti pogon Zoll preporučuje izvozne tablice: njihov broj je tada obavezno navesti u deklaraciji, „anderenfalls ist der Ausfuhrnachweis nicht für Umsatzsteuerzwecke ausreichend“. Isto važi i za vozila registrovana u EU ili s crvenim/kratkoročnim tablicama — izvoz se ocarini, ali dokaz nije dovoljan za svrhe PDV-a, pa kupac prodavcu mora dostaviti potvrde o registraciji, carinjenju ili oporezivanju uvoza u zemlji van EU. Zoll ujedno navodi da dokaz o preferencijalnom porijeklu za povlaštenu carinu u zemlji odredišta po pravilu pokreće auto-kuća.

  • Evropska komisija (TAXUD) — Ausfuhr: Kurzinformation zum Zollkodex der Union

    Provjereno 19.8.2026.

    Rokovi u izvoznom postupku EU. Za podnošenje izvozne deklaracije nema propisanog roka, ali izvozna carinska ispostava može deklaraciju proglasiti nevažećom „wenn die Waren 150 Tage nach dem Datum der Überlassung der Waren zur Ausfuhr nicht aus dem Zollgebiet der EU ausgeführt wurden“. Ako izlazak nije potvrđen u roku od 90 dana, može se pokrenuti postupak utvrđivanja (Ermittlungsverfahren). Dokument potvrđuje i dvostepenu strukturu: izvozna carinska ispostava (Ausfuhrzollstelle) i izlazna carinska ispostava (Ausgangszollstelle) koja potvrđuje stvarni izlazak robe iz carinskog područja EU.

    Napomena: Ovo je rok carinskog postupka, ne poreski rok za povrat. Prodavač u ugovoru gotovo uvijek postavlja vlastiti, kraći rok.

  • Odluka o fizičkom prenosu gotovine (Vlada FBiH, V. broj 1928/2025, 64. sjednica, 29.12.2025.) — uz Uredbu Vlade RS o iznošenju i unošenju efektivnog stranog novca (Sl. glasnik RS 46/17)

    Otvoreno pitanje

    Službene novine FBiH (objava nakon 29.12.2025.); pravni osnov čl. 43. i 44. Zakona o deviznom poslovanju FBiH (Sl. novine FBiH 47/10) · provjereno 20.9.2026.

    Iznošenje gotovine iz BiH u vodiču o kupovini auta. Tačka III st. (1): „Nosilac je dužan prilikom prelaska državne granice BiH na graničnim prelazima prijaviti carinskom organu svaki fizički prenos gotovine, za vlastite potrebe ili za drugo lice u iznosu 10.000,00 eura ili više.“ Tačka II: gotovina = novčanice i kovanice (domaće i strane), prenosivi instrumenti na donosioca, kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima. Tačka IV st. (1): „Iznošenje gotovine u većem iznosu od propisanog u tački III. ove odluke dozvoljeno je nosiocu rezidentu samo uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva finansija.“ Tačka IV st. (2) nabraja svrhe: trajno iseljenje, liječenje i školovanje, pokloni i pomoć užoj porodici u inostranstvu, nasljeđivanje, useljenikov dug, izdržavanje porodice, zamjena nevažećih novčanica, „drugi opravdani razlog“ — kupovina vozila nije navedena. RS: Uredba Vlade RS (Sl. glasnik RS 46/17, na snazi od 24.05.2017.) podiže prag obavezne prijave na 10.000 EUR. UINO, stranica „Informacije građanima“ (uino.gov.ba/portal/bs/informacije-gradjanima/, pročitana 20.09.2026.): „Svi putnici koji unose ili iznose gotovinu ili vrijednosne papire u iznosu većem od 10.000 evra dužni su da prijave carinskom organu na svakom graničnom prijelazu u Bosni i Hercegovini“ — odnosi se na efektivni strani novac, KM, čekove i vrijednosne papire; obrazac za prijavu gotovine dostupan na graničnim prijelazima i na uino.gov.ba (BS-Obrasci-GOTOVINA.docx). Razlika u pragu („većem od“ kod UINO/RS, „ili više“ kod FBiH) je u vodiču navedena kao ograda.

    Napomena: Odluka Vlade FBiH je entitetski propis, a obaveza prijave gotovine carini na granici važi za sve. Ispravljeno 20.09.2026: vodič je tvrdio da postoji limit od 15.000 EUR uz odobrenje ministarstva — takav limit nije pronađen ni u jednom propisu.

    Otvoreno pitanje: Za rezidente Republike Srpske nije provjereno iz primarnog izvora (Zakon o deviznom poslovanju RS) da li i pod kojim uslovima smiju iznijeti 10.000 EUR ili više. Nije utvrđen ni broj Službenih novina FBiH u kojem je odluka objavljena.

  • ACI (Automobile Club d'Italia) — „Radiazione per esportazione: informazioni utili“ i „Verifica se la tua auto ha un certificato di proprietà cartaceo (CdP) o digitale (CDPD) oppure un Documento Unico (DU)“

    Otvoreno pitanje

    provjereno 20.9.2026.

    Odjava vozila iz PRA registra prije trajnog izvoza iz Italije. Uslov: „requisito per la radiazione che, alla data di richiesta della cancellazione, il veicolo abbia la revisione in corso di validità“ — važeći tehnički pregled na dan zahtjeva. Dokument vlasništva zavisi od kad je vozilo posljednji put mijenjalo vlasnika: papirnati Certificato di Proprietà (CdP) izdavan je do 5.10.2015., otad PRA certifikat izdaje digitalno (CDPD) umjesto papirnatog; od 1.10.2021. Certificato di Proprietà i Carta di circolazione zamijenjeni su jedinstvenim Documento Unico (DU). Vozilo koje od 2021. nije mijenjalo vlasnika može i dalje imati CDPD (ili stariji papirnati CdP), a ne DU. Nakon radiacije: „viene emesso il Documento Unico di circolazione e di proprietà (DU) non valido per la circolazione, con l'annotazione della cessazione dalla circolazione del veicolo per definitiva esportazione“.

    Napomena: Ispravljeno 20.09.2026: vodič o Italiji je papirnati CdP navodio kao standardni dokument, uz Carta di circolazione/DU kao alternativu, što nije tačno za vozila čije je vlasništvo mijenjano nakon 2015. odnosno 2021. Dokument zavisi od godine posljednje promjene vlasništva.

    Otvoreno pitanje: Da li je zakazivanje termina na PRA šalteru obavezno u svakom slučaju, iz ovog izvora nije potvrđeno, iako ga vodič navodi kao pravilo.

  • NoVAG 1991, § 12a (Vergütung), u verziji Betrugsbekämpfungsgesetz 2025 (BGBl I Nr. 98/2025), primjenjuje se na isporuke/otpremanja u inostranstvo od 1.7.2026.

    Otvoreno pitanje

    BGBl I Nr. 98/2025 (Betrugsbekämpfungsgesetz 2025), izmjena NoVAG 1991 · provjereno 20.9.2026.

    NoVA povrat pri izvozu vozila iz Austrije. TPA (poreska savjetodavna kuća), citirajući zakonski tekst: „Als vorübergehende Verwendung gilt eine ununterbrochene Zulassung im Inland innerhalb eines Zeitraums von höchstens 48 Monaten ab der erstmaligen Zulassung“ — rok od 48 mjeseci veže se za neprekidnu registraciju U AUSTRIJI (im Inland), ne za registraciju bilo gdje. WKO (Vanjskotrgovinska komora Austrije), također citirajući zakon: osnovica povrata je gemeiner Wert (tržišna vrijednost) vozila u trenutku posljednje austrijske registracije, ograničen na „höchstens der Anschaffungspreis ohne Umsatzsteuer und NoVA“ (najviše nabavna cijena bez PDV-a i NoVA); „Übersteigt der beantragte Vergütungsbetrag 5.000 EUR, muss der gemeine Wert ... durch ein zusätzliches Gutachten nachgewiesen werden“ — stručna procjena obavezna iznad 5.000 EUR; ako vozilo „aufgrund seines technischen Zustands im Inland nicht mehr zulassungsfähig“ (tehnički nesposobno za registraciju), gemeiner Wert se postavlja na 0 EUR.

    Napomena: Tekst nije citiran iz izvornog teksta zakona, jer on u trenutku provjere nije bio dostupan; korištene su stranice austrijske privredne komore (WKO) i poreske savjetodavne kuće TPA, koje ga prenose. Ispravljeno 20.09.2026: vodič je tvrdio da 48-mjesečni rok važi za registraciju u Austriji „ili bilo gdje u svijetu“ — rok je vezan za registraciju u Austriji. Osnovica povrata bila je opisana kao niža od tri vrijednosti; oba izvora opisuju jednu tržišnu vrijednost ograničenu nabavnom cijenom bez PDV-a i NoVA.

    Otvoreno pitanje: Nije jednoznačno da li se 48-mjesečni rok računa od prve registracije vozila uopće (i u inostranstvu) ili od prve registracije baš u Austriji — oba čitanja se oslanjaju na istu rečenicu u dostupnim citatima, a izvorni tekst propisa nije bio dostupan. Za vlasnika koji je vozilo od početka vozio u Austriji razlika nema praktičnog uticaja.

  • Kraftfahrgesetz 1967 (KFG), § 46 (Überstellungsfahrten/Überstellungskennzeichen)

    Provjereno 20.9.2026.

    BGBl. Nr. 267/1967, § 46 (konsolidovana verzija)

    Privremene tablice za transferne vožnje u Austriji (npr. vlastiti dovoz kupljenog vozila do BiH). Zvanična stranica oesterreich.gv.at: pravni osnov § 46 KFG, tablice se izdaju „for a minimum of 3 days and a maximum of 21 days“, uz obavezno osiguranje za period korištenja. Stranica izričito preporučuje strane (npr. bh.) transferne tablice umjesto austrijskih pri izvozu vozila: „it is best to acquire foreign transfer plates ... as transfer plates obtained in Austria may lead to problems abroad.“ Naziv „Ausfuhrkennzeichen“ je njemački pojam za drugačiji režim (Zollkennzeichen/izvozne tablice s biranim periodom važenja do godinu dana) — u Austriji ekvivalent je Überstellungskennzeichen, s bitno kraćom, fiksnom validnošću.

    Napomena: Ispravljeno 20.09.2026: vodič je za austrijske tablice koristio njemački naziv „Ausfuhrkennzeichen“ i tvrdio da rade po istom principu kao u Njemačkoj. Tačan naziv je Überstellungskennzeichen, a austrijski režim (3–21 dan) je bitno kraći od njemačkog (do 12 mjeseci).

  • BAZG (Bundesamt für Zoll und Grenzsicherheit) — „Fahrzeuge: Ausfuhr aus der Schweiz“ i „Umstellung auf Passar Ausfuhr“

    Otvoreno pitanje

    provjereno 20.9.2026.

    Izvozna procedura za vozilo koje se trajno izvozi iz Švicarske: „Fahrzeuge, die Sie definitiv aus der Schweiz exportieren möchten, müssen Sie unaufgefordert bei einer für Handelswaren zuständigen Zollstelle zur Ausfuhr anmelden.“ Dokumenti: Fahrzeugausweis (auch falls bereits annulliert), Identitätsnachweis, Ausfuhrzollanmeldung (e-dec Anmeldung), evtl. Ursprungsnachweis. Sistemi: stranica o Passaru — „e-dec Export bis Ende 2025, e-dec Web kann bis auf Weiteres weiterbenutzt werden“; od 01.01.2026. izvoz za firme ide isključivo kroz Passar Ausfuhr.

    Napomena: Ispravljeno 20.09.2026: vodič o Švicarskoj kao sistem prijave je navodio e-dec Export, koji je ugašen 31.12.2025. Stranica švicarske carine za privatna lica i dalje govori o e-dec prijavi (e-dec web).

    Otvoreno pitanje: Rok od 90 dana za izvoz vozila radi povrata švicarskog PDV-a, koji je sajt navodio do 20.09.2026, nije pronađen ni u jednom izvoru — uklonjen je iz vodiča i zamijenjen upućivanjem na rok iz ugovora s dilerom. Stopa švicarskog PDV-a od 8,1% (od 01.01.2024) nije pročitana iz zakona.

  • Evropska komisija — provjera dokaza o porijeklu (Access2Markets, pravila o porijeklu PEM)

    Otvoreno pitanje

    provjereno 20.8.2026.

    Da dokaz o porijeklu prihvaćen pri uvozu nije konačan. EK doslovno: „The customs authorities may verify whether a product imported is indeed originating or fulfils other origin requirements“, pri čemu se provjera zasniva na administrativnoj saradnji carinskih organa zemlje uvoza i zemlje izvoza. Ključno za korisnika: „The authorities of the exporting party make the final determination of origin and inform the authorities of the importing party of the results“ — konačnu ocjenu porijekla daje carina zemlje IZVOZA, ne carina zemlje uvoza koja je robu ocarinila.

    Napomena: Zvanična informacija Evropske komisije, ne tekst propisa. Sam mehanizam provjere propisan je konvencijom (Appendix I), ali njen tekst u trenutku provjere nije bio dostupan, pa član nije citiran doslovno.

    Otvoreno pitanje: Iz teksta propisa nije provjereno: rok u kojem carina zemlje izvoznice mora odgovoriti na zahtjev za provjeru, rok čuvanja dokumentacije kod izvoznika, ni konkretna odredba o naknadnom knjiženju carinskog duga prema uvozniku u BiH. Sajt zato ne navodi nijedan broj, samo da naknadna provjera postoji i da preferencijal može biti uskraćen.

  • Ministarstvo komunikacija i prometa BiH — saopćenje „Ministar Forto: Mijenjamo pravila za uvoz i registraciju vozila u BiH“ (najava prijedloga, nije propis)

    Otvoreno pitanje

    provjereno 31.10.2026. · provjeriti do 30.11.2026.

    Da postoji PRIJEDLOG, ne propis: „prijedlog je da putnička vozila ubuduće moraju ispunjavati najmanje EURO 6, a teretna EURO 5 emisijski standard“, u kontekstu „uvoza polovnih vozila“. Akt kroz koji bi promjena išla: „Prijedlog novog Pravilnika o registraciji vozila bit će dostupan za konsultacije s javnošću u oktobru.“ Saopćenje objavljeno 25.09.2026.

    Napomena: Ovo nije propis, nego saopćenje ministarstva o prijedlogu. Datum primjene 1.4.2027. ne stoji u saopćenju — potiče iz izjava na press-konferenciji istog dana, kako su ih prenijeli mediji — pa ga sajt navodi samo kao najavljeni datum, nikad kao datum iz propisa. Provjereno 31.10.2026: prijedlog pravilnika najavljen za konsultacije u oktobru još nije objavljen.

    Otvoreno pitanje: Otvoreno do objave teksta prijedloga: (1) da li N1 (kombi, pikap) spada u „putnička“ (Euro 6) ili „teretna“ (Euro 5) — danas je N1 izjednačen s M1; (2) da li je mjerodavan datum carinjenja, homologacije ili prve registracije u BiH; (3) izuzeci — uvoz radi preseljenja, oldtimeri, električna vozila; (4) da li važi i za nova vozila (saopćenje govori o polovnim, dio medija o svim); (5) konačan datum primjene. Ništa od ovoga sajt ne tvrdi dok tekst prijedloga ne bude javan.

  • Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina (Vijeće ministara BiH, 118. sjednica, 07.10.2026; VM broj 161/26)

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 79/26 (04.11.2026), na snazi od 12.11.2026 · čl. 1.–3. · provjereno 12.11.2026.

    Objavljeni tekst. Čl. 1.: u čl. 60. st. (4) Odluke 24/18 „riječi "do 30.000,00 konvertibilnih maraka" zamjenjuju se riječima "do 45.000,00 konvertibilnih maraka"“; dodaje se st. (8): „Novčani iznos iz stava (4) ovog člana usklađuje se jednom godišnje sa stopom inflacije u Bosni i Hercegovini.“, na osnovu službenih podataka Agencije za statistiku BiH o indeksu potrošačkih cijena, na prijedlog Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, odlukom Vijeća ministara. Čl. 2.: u čl. 61. st. (1) t. c) iza riječi „dokaz“ dodaju se riječi „nadležnog organa“, a iza „80%“ zarez i riječ „posebno“. Čl. 3.: „Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".“ — objavljena 04.11.2026, dakle na snazi od 12.11.2026. Ranije, saopćenje sa sjednice: „Prema usvojenim izmjenama prag za oslobađanje plaćanja dažbina povećava se s 30.000 KM na 45.000 KM i odnosi na putničke automobile koje uvoze invalidne osobe. Novčani iznos iz ove odluke usklađuje se jednom godišnje sa stopom inflacije u Bosni i Hercegovini na osnovu službenih podataka Agencije za statistiku BiH o indeksu potrošačkih cijena na osnovu prijedloga UO Uprave za indirektno oporezovanje, o čemu Vijeće ministara BiH donosi odluku.“ Odluka je donesena na prijedlog Upravnog odbora UIO.

    Napomena: Objavljeni tekst je pročitan iz Službenog glasnika BiH 79/26 (04.11.2026). Izmjena stupa na snagu osmog dana od objave, dakle 12.11.2026, i od tog dana kalkulator primjenjuje limit od 45.000 KM. Ranije je pročitano saopćenje Vijeća ministara (09.10.2026), a isti prijedlog je u junu 2026. bio nacrt u javnim konsultacijama.

    Otvoreno pitanje: Izmjena nema prelaznih odredbi. Za zahtjev podnesen prije 12.11.2026. tekst ništa ne kaže; Zakon o carinskoj politici (čl. 79.) upućuje na propise koji važe na dan prihvatanja carinske deklaracije, pa je naše tumačenje da novi limit važi za deklaracije prihvaćene od 12.11.2026. Kada počinje prvo godišnje usklađivanje iznosa s inflacijom nije propisano — svako usklađivanje je zasebna odluka Vijeća ministara.

  • Odluka o posebnim vrstama uvoza za koja se ne provodi postupak homologacije pojedinačnog vozila

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 34/11 (dopuna 73/11) · čl. 2.–4. · provjereno 30.9.2026.

    Nije citirana u vodičima — unos postoji da se zna koji izuzeci od homologacije pojedinačnog vozila postoje van čl. 8. Pravilnika 83/20. Čl. 2.: homologacija se ne provodi za (1) vozila koja ne podliježu registraciji i nisu namijenjena javnim cestama, (2) vozila specijalnih namjena donirana iz inostranstva općinskim, kantonalnim, entitetskim ili državnim organima, (3) vozila koja su po konstrukcijskim karakteristikama posebno prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom, i (dopuna 73/11) (4) vozila specijalnih namjena iz sistema zaštite i spašavanja kupljena iz vlastitih ili budžetskih sredstava. Čl. 3.: zahtjev Ministarstvu komunikacija i prometa, s dokazima da su vozila korištena za posebne namjene i u zemlji porijekla. Čl. 4.: identifikacija i ocjena tehničkog stanja se ipak provode.

    Napomena: Pročitano iz skeniranog originala (30.09.2026). Tačka (3) je razlog zašto sajt izuzetke za vozilo ispod Euro 5 ne navodi kao zatvorenu listu.

    Otvoreno pitanje: Odluka je donesena na osnovu Pravilnika o homologaciji iz 2008. (Sl. glasnik BiH 41/08), koji je zamijenjen Pravilnikom 83/20. Nije provjereno da li odluka i dalje važi, iako je zvanična stranica o homologaciji (homologacija.gov.ba) 30.09.2026. i dalje navodi među propisima; zato je sajt ne navodi kao važeće pravilo.

  • Naredba o nadležnosti carinskih ispostava i o pojačanim mjerama nadzora za carinjenje određenih roba (UIO, broj 01-02-2-764/11 od 30.03.2011.)

    Otvoreno pitanje

    tač. I–III · provjereno 29.10.2026.

    Gdje se vozilo carini. Tač. I: naredba određuje mjesnu nadležnost carinskih ispostava za stavljanje u slobodan promet, između ostalog, putničkih automobila (8703), teretnih vozila (8704), autobusa (8702) i vozila za posebne namjene (8705). Tač. II: carinska prijava se podnosi u ispostavi mjesno nadležnoj prema sjedištu uvoznika, odnosno prema prebivalištu ili boravištu fizičkog lica; ako se u tom mjestu ne nalazi carinska ispostava, prijava se podnosi najbližoj ispostavi. Tač. III: za vozilo iz carinskog skladišta ili slobodne zone nadležna je otpusna ispostava iz odobrenja, a nakon privremenog uvoza ispostava kod koje je privremeni uvoz započet.

    Napomena: Akt direktora Uprave za indirektno oporezivanje donesen po ranijem Zakonu o carinskoj politici. Uprava ga 29.10.2026. i dalje navodi među važećim propisima na svojoj stranici; akti iz aprila 2025. kojima je ukinut pojačani carinski nadzor odnose se na druge naredbe (iz 2004. i 2007.), ne na ovu.

    Otvoreno pitanje: Naredba ne navodi koje općine pripadaju kojoj ispostavi. Za konkretno prebivalište nadležnu ispostavu potvrdite kod špeditera ili same ispostave.

  • Pravilnik o načinu i metodama atestiranja/kontrole poljoprivredne mehanizacije (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva)

    Otvoreno pitanje

    Službene novine FBiH 1/18 (10.01.2018), broj 03-2-02/1-1645-2/17 · čl. 2, 3, 28; Dodatak I · provjereno 3.11.2026.

    Uvoz poljoprivredne mehanizacije u Federaciju BiH. Čl. 3: ko uvozi mehanizaciju za poljoprivredu u FBiH dužan je obezbijediti ocjenu usklađenosti od ovlaštenog pravnog lica/laboratorije, između ostalog „za rabljene proizvode iz uvoza koji se koriste i/ili registruju na području FBiH“ (t. 4). Čl. 2: osnovni zahtjevi se odnose na zaštitnu konstrukciju, kočnice, uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, sigurnosna stakla i retrovizore te dopuštenu razinu buke i vibracija. Čl. 28: priznaju se izvještaji o ispitivanju iz sistema OECD-a; potvrda o usklađenosti pojedinačno pregledanog traktora, izvještaj o zadovoljavanju osnovnih zahtjeva ili izjava o usklađenosti traktora „su dokumenti koji se prilažu kod uvoznog carinjenja traktora i prvoj registraciji“. Dodatak I: za rabljene traktore uz zahtjev ide prometna (saobraćajna) dozvola i druga tehnička dokumentacija; ako ocjena ne ispunjava propisane zahtjeve, proizvod se ne može uvesti; za vozila koja učestvuju u javnom prometu pregledaju se i svjetlosno-signalni uređaji i ostala sigurnosna oprema.

    Napomena: Entitetski propis — važi samo za Federaciju BiH.

    Otvoreno pitanje: Za Republiku Srpsku i Brčko distrikt odgovarajući propis nismo pročitali. Koja je laboratorija ovlaštena i koliko košta ocjena usklađenosti, pravilnik ne navodi.

  • Uputstvo o stavljanju van snage Uputstva o određivanju carinskih referata na graničnim prijelazima u kojima se može provoditi carinski postupak stavljanja robe u slobodan promet

    Provjereno 29.10.2026.

    Sl. glasnik BiH 64/25 · čl. 1. i 2.

    Čl. 1.: van snage je uputstvo po kojem se na određenim carinskim referatima na graničnim prelazima mogao provoditi postupak stavljanja robe u slobodan promet (Sl. glasnik BiH 104/06, 3/11 i 10/15). Čl. 2.: stupa na snagu osmog dana od objave; objavljeno 28.10.2025. Raniji spisak referata za takvo carinjenje zato više ne važi.

  • Uredba (EU) 2018/858 o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica

    Provjereno 2.11.2026.

    čl. 4. st. 1. t. (b)

    Kategorija N: „Category N consists of motor vehicles designed and constructed primarily for the carriage of goods“ — vozila namijenjena pretežno prijevozu tereta. Kategorija N1: „Category N1: motor vehicles with a maximum mass not exceeding 3,5 tonnes“; N2: najveća masa iznad 3,5 do 12 tona. Koristi se za objašnjenje oznake N1 (lako teretno vozilo do 3,5 tone).

    Napomena: Propisi BiH o homologaciji koriste iste oznake kategorija (M1, N1, L…). Definiciju mase u pročitanim propisima BiH nismo našli, pa je preuzeta iz EU uredbe; pročitana verzija zadržana u pravu Ujedinjenog Kraljevstva, jer zvanična baza EU u trenutku provjere nije bila dostupna.

  • Toll Collect — Leitfaden zur Ermittlung der Schadstoffklassen von Nutzfahrzeugen (vodič operatera njemačke putarine, 2023)

    Provjereno 2.11.2026.

    Kod vozila registrovanih u Njemačkoj s usklađenom saobraćajnom dozvolom (Zulassungsbescheinigung Teil I) emisijska klasa se čita iz teksta u polju 14 ili iz šifre u polju 14.1; u pojedinim slučajevima pod poljem 22 ili V.9 upisana je druga (po pravilu povoljnija) klasa.

    Napomena: Vodič je pisan za teretna vozila, ali su polja ista na obrascu saobraćajne dozvole za sva vozila. Nije propis, nego uputstvo operatera njemačkog sistema putarine; za značenje polja V.9 primarni izvor je Direktiva 1999/37/EZ.

  • Uredba (EZ) br. 715/2007 o homologaciji tipa motornih vozila s obzirom na emisije iz lakih putničkih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6)

    Provjereno 28.10.2026.

    čl. 10. st. 2.–5.

    Od kada su Euro 5 i Euro 6 u EU obavezni. Čl. 10. st. 2.: odbijanje homologacije novih tipova koji ne ispunjavaju Euro 5 od 1.9.2009., a za N1 klase II i III i N2 od 1.9.2010. Čl. 10. st. 3.: zabrana registracije, prodaje i stavljanja u upotrebu takvih novih vozila od 1.1.2011., a za N1 klase II i III i N2 od 1.1.2012. Čl. 10. st. 4.: odbijanje homologacije novih tipova koji ne ispunjavaju Euro 6 od 1.9.2014., a za N1 klase II i III i N2 od 1.9.2015. Čl. 10. st. 5.: zabrana registracije, prodaje i stavljanja u upotrebu novih vozila koja ne ispunjavaju Euro 6 od 1.9.2015., a za N1 klase II i III i N2 od 1.9.2016. Koristi se samo kao orijentacija za čitaoca — datum prve registracije nije dokaz norme ni prije ni poslije tih rokova; mjerodavna je norma upisana u dokumentima vozila.

    Napomena: Tekst nije pročitan iz zvanične baze EU, jer ona u trenutku provjere nije bila dostupna; korištena je verzija zadržana u pravu Ujedinjenog Kraljevstva. Rokovi su dio izvornog teksta uredbe — kasnije izmjene u pravu Ujedinjenog Kraljevstva mijenjaju nadležne organe i upućivanja, ne rokove.

  • Uprava za indirektno oporezivanje BiH — „Kupovina putem interneta“ (Informacije građanima)

    Provjereno 12.11.2026.

    Kako UIO primjenjuje pravila na pakete. Doslovno: obveznik plaćanja je „lice koje je naručilac tih dobara“; roba zanemarive vrijednosti je „do 300,00 konvertibilnih maraka po pošiljci, isključujući alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duvan i duvanske prerađevine“; „Uobičajeno primanje paketa, u smislu navedenog oslobađanja, podrazumijeva primanje paketa iz inostranstva jednom u toku nedelje“; pošiljke oslobođene carine „oslobođene su i od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa članom 26. tačka 2.“ Zakona o PDV-u. Poklon od fizičkog lica: do 90,00 KM po pošiljci, uz količine za duhan, alkohol i parfeme. Iznad 300 KM (odnosno 90 KM kod pošiljke od fizičkog lica) „carinska služba obavještava lice koje je naručilo robu o preuzimanju iste putem poštansko carinske deklaracije za fizička lica“. Pošiljka od fizičkog lica: jedinstvena stopa 10%, a „tako dobijen ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 % PDV-a“. Pošiljka od pravnog lica: „standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5%, 10%, 15% - ovisno o vrsti robe) i PDV 17 %“. U osnovicu ulaze „svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, poput transporta, osiguranja i sl.“ Osnovica je „najčešće … fakturna vrijednost robe“, a bez fakture traži se izvod kreditne kartice; bez toga carina utvrđuje vrijednost prema istoj ili sličnoj robi.

    Napomena: Ovo je zvanično objašnjenje Uprave za indirektno oporezivanje za građane, ne propis. Pravilo da „uobičajeno“ znači jedan paket sedmično potiče s ove stranice, ne iz teksta Odluke 24/18.

  • Uputstvo o carinskom postupku u poštanskom prometu

    Provjereno 12.11.2026.

    Sl. glasnik BiH 57/09 (izmjene 22/17, 30/18, 22/21) · čl. 22. (u tekstu iz 22/17) i čl. 39.

    Kako se paket prijavljuje carini. Čl. 22. st. (1), u tekstu iz 22/17: nekomercijalna pošiljka koju prima fizičko lice prijavljuje se na osnovu usmene carinske prijave popraćene poštansko-carinskom deklaracijom za fizička lica (kad su ispunjeni uslovi za jedinstvenu carinsku stopu), ili na osnovu usmene prijave uz carinsku deklaraciju CN 22 i/ili CN 23. St. (2): to ne važi za robu koja „podliježe zabrani ili ograničenju ili drugoj mjeri“. St. (3): ostale pošiljke prijavljuju se podnošenjem JCI; „JCI se podnosi i u slučaju kada fizičko lice primalac pošiljke ne želi primjenu jedinstvene carinske stope“. Čl. 39. st. (1): carinski postupak s poštanskim pošiljkama „treba biti završen najkasnije u roku deset dana od dana njihovog podnošenja carinskom uredu“, osim kad postoje opravdani razlozi (npr. nedostaje dokumentacija).

  • JP BH Pošta — Cjenovnik poštanskih usluga, stavka NM.5.3.7 „Podnošenje pošiljaka na carinski pregled u uvozu“

    Otvoreno pitanje

    NM.5.3.7.1–NM.5.3.7.4 · provjereno 12.11.2026.

    Naknada pošte za predaju pošiljke na carinski pregled u uvozu, po pošiljci: pismonosna pošiljka 2,00 KM; „M“ vreća 8,00 KM; EMS pošiljka 7,00 KM; paket 8,00 KM. Iznos je naknada pošte, ne carinska dažbina.

    Otvoreno pitanje: Cjenovnik je iz oktobra 2022. i nismo potvrdili da je iznos i danas isti. Naknade Pošta Srpske, HP Mostar i kurirskih službi za istu uslugu nismo našli u zvaničnim cjenovnicima, pa ih ne navodimo.

  • Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12.2026. godine

    Provjeriti do 15.1.2027.

    Sl. glasnik BiH 6/26 (27.1.2026) · čl. 2. st. (1), (2), (4) i (5) · provjereno 12.11.2026.

    Zašto snižene stope iz ove odluke ne važe za pakete fizičkih lica. Čl. 2. st. (1): robe se određuju „prema kriteriju da se radi o materijalima i sirovinama koji se koriste u vlastitoj proizvodnji“; st. (5): uz carinsku deklaraciju podnosi se potvrda Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa „da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji“ i potvrda Vanjskotrgovinske komore da se roba ne proizvodi u BiH; st. (4): stope se ne odnose na robu porijeklom iz zemalja sa sporazumom o slobodnoj trgovini. Lista obuhvata i neke oznake koje se pojavljuju u paketima (npr. 3926 90 97 00, 8504 40 95 00), ali bez navedenih potvrda snižena stopa se ne primjenjuje.

  • Pravilnik o kontrolama i uvjetima unošenja ličnih pošiljaka proizvoda životinjskog porijekla u Bosnu i Hercegovinu

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 90/17 (22.12.2017) · čl. 1., 2. i 3.; Aneks I i II · provjereno 12.11.2026.

    Koliko hrane životinjskog porijekla smije u prtljag ili u malu pošiljku. Čl. 1. st. (1): odnosi se na lične pošiljke „koji su dio putničkog prtljaga ili se šalju kao male pošiljke fizičkim licima ili su naručene (putem pošte, telefona ili interneta i drugo)“. Čl. 3. st. (1): iz država članica EU, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskih ostrva, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Makedonije i Srbije — t. a) proizvodi iz Aneksa I, dio prvi (meso i jestivi nusproizvodi, mliječni proizvodi, kobasice i mesne prerađevine, te prerađena hrana koja sadrži meso ili mlijeko) ako „njihova masa ne prelazi pola kilograma po licu“; t. e) proizvodi ribarstva do „jedan kilogram ili masu jedne ribe, ovisno od toga šta je teže“; t. f) med, žive kamenice, dagnje i puževi do jednog kilograma po osobi. Iz svih država: t. c) mlijeko u prahu za dojenčad, hrana za dojenčad i posebna medicinska hrana (Aneks II, dio prvi) do jednog kilograma, i t. d) posebna hrana za kućne ljubimce iz medicinskih razloga (Aneks II, dio drugi) do dva kilograma — u originalnom, neoštećenom pakovanju, bez potrebe hlađenja. Čl. 3. st. (2): „Zabranjen je unos ličnih pošiljaka navedenih u Aneksu I ovog Pravilnika, kao i ribljih proizvoda, meda, živih kamenica, dagnji i puževa ukoliko su porijeklom iz država koje nisu navedene u stavu (1) ovog člana.“

    Otvoreno pitanje: Da li je pravilnik mijenjan nakon 2017. nismo provjerili. Iznos kazne za nedozvoljenu hranu u prtljagu nije pronađen, pa ga ne navodimo.

  • Pravilnik o uslovima u pogledu zdravlja za nekomercijalni uvoz i provoz kućnih životinja u Bosnu i Hercegovinu

    Otvoreno pitanje

    Sl. glasnik BiH 34/12 · čl. 2., 3., 4. i 5.; Privitak III i IV · provjereno 12.11.2026.

    Pas ili mačka na putu u BiH. Pravilnik važi za nekomercijalni uvoz kućnih životinja „čiji broj ne prelazi pet životinja“. Životinja mora biti označena mikročipom koji odgovara ISO standardima 11784 i 11785 (ili jasno čitljivom tetovažom) i imati putovnicu (pasoš) koju je izdao ovlašteni veterinar, s validnom vakcinacijom protiv bjesnoće po Privitku III — vakcinacija ne smije prethoditi ugradnji mikročipa, a od završetka primarne vakcinacije mora proći „najmanje 21 dan“. Iz država iz Privitka IV, Dio A (sve države EU, uključujući Hrvatsku i Njemačku, te Andora, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Švicarska i dr.) dovoljni su označavanje i putovnica (čl. 4. st. 1); iz država iz Dijela B Privitka IV traži se i veterinarsko-zdravstveni certifikat (čl. 4. st. 2). Iz ostalih država (čl. 5.) traži se i neutralizirajuća titracija protutijela „barem jednakoj 0,5 IU/ml“, na uzorku koji je ovlašteni veterinar uzeo „barem 30 dana nakon vakcinacije i tri mjeseca prije uvoza ili provoza životinja“, te veterinarsko-zdravstveni certifikat; tromjesečni rok ne važi za ponovni ulazak životinje čija putovnica potvrđuje pozitivnu titraciju urađenu prije izlaska iz BiH.

    Otvoreno pitanje: Izmjene pravilnika nakon 2012. nismo pročitali, a listu zemalja iz Dijela B Privitka IV nismo prepisali. Prije putovanja s ljubimcem van EU provjerite uslove kod Ureda za veterinarstvo BiH.

  • Carinska uprava Republike Hrvatske — Putnički promet: unos osobne prtljage, trošarinskih proizvoda i hrane

    Provjereno 12.11.2026.

    Šta putnik iz BiH smije unijeti u Hrvatsku (EU). Vrijednost robe nekomercijalne naravi bez carine, PDV-a i trošarine: „430,00 EUR za putnike u pomorskom i zračnom prometu“, „300,00 EUR po putniku za ostale vrste prijevoza“, „150,00 EUR za putnike mlađe od 15 godina“; vrijednost predmeta se ne dijeli i ne spaja među osobama. Trošarinski proizvodi, avionom: 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 g duhana; u drugim oblicima prometa (cestovni, željeznički): „40 cigareta“ ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 g duhana. Alkohol (oba načina): preko 22% vol. 1 litra ili do 22% vol. do 2 litre, „mirno vino: 4 litre“, „pivo: 16 litara“; uz to 50 g grijanog duhanskog proizvoda i 10 ml e-tekućine. Ništa od toga za mlađe od 17 godina. Gorivo: standardni spremnik i do 10 litara u prijenosnom spremniku. Pogranična zona (stanovnici, radnici na granici, posade): do 40,00 EUR dnevno i 25 cigareta, 0,25 l žestokog pića, 1 litra vina, 1,5 l piva — osim ako dokažu da putuju dalje od pogranične zone. Hrana iz BiH: „meso, mlijeko i njihovi proizvodi — Nije dopušten unos“; proizvodi ribarstva 20 kg po osobi; med, jaja, proizvodi od jaja 2 kg; mlijeko u prahu i hrana za dojenčad 2 kg; kruh, kolači, keksi, čokolada i slatkiši s manje udjela mliječnih proizvoda — bez ograničenja za osobnu uporabu. Ista ograničenja važe i za male pošiljke fizičkim osobama (pošta, kurir). Nesukladni proizvodi se oduzimaju, a „propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju“. Roba u teretnom prostoru teretnog vozila ne smatra se osobnom prtljagom.

    Napomena: Ovo je zvanična stranica hrvatske Carinske uprave, ne propis Bosne i Hercegovine. Iznosi kazni na stranici nisu navedeni.

  • Carinska uprava Republike Hrvatske — eODPP, elektronički obračun davanja u putničkom prometu

    Provjereno 12.11.2026.

    Od 1. studenoga 2026. putnik koji u Hrvatsku (EU) unosi robu na koju se plaćaju davanja može je prijaviti i obračunati online, a s prijavom „imati će prioritet“ na graničnom prijelazu. „Za njezino korištenje nije potrebna posebna registracija ni prijava“. Prijavljuje se sva roba osim osobne prtljage. Aplikacija sama primjenjuje oslobođenja. „Za robu čija vrijednost ne prelazi 700 EUR obračun carine vrši se po jedinstvenoj stopi od 2,5%“, iznad toga po Carinskoj tarifi, osim ako je tarifna stopa povoljnija; za duhan uvijek tarifna stopa. Ne koristi se za robu bez računa, robu pod antidampinškom ili zaštitnom carinom, zabranjenu ili ograničenu robu, kad putnik traži preferencijalnu carinu i za robu izvan ponuđenih kategorija.

    Napomena: Usluga je dobrovoljna — vijest ne navodi obavezu prijave putem eODPP-a.

  • gov.hr — Uvoz bilja i biljnih proizvoda u osobnoj prtljazi putnika

    Provjereno 12.11.2026.

    Voće, povrće i bilje iz BiH u Hrvatsku (EU): određene vrste putnik smije unijeti u osobnoj prtljazi samo „ako posjeduju fitosanitarni certifikat izdan od strane nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje iz koje dolaze“, i to samo u količinama za osobnu uporabu; sjeme i bilje za sadnju uz certifikat i prijavu za fitosanitarni pregled. Bez certifikata smiju ananas, kokos, durian, banane i datulje.

Sadržaj na ovoj stranici je informativan i ne predstavlja pravni savjet. Za obavezujuće tumačenje obratite se Upravi za indirektno oporezivanje BiH ili ovlaštenom carinskom zastupniku.

Google Analytics (kolačići) samo uz pristanak. Bez pristanka sajt radi isto. Više